Neki ekonomski stručnjaci prognoziraju da će se s usporavanjem američke ekonomije središte globalnih gospodarskih aktivnosti početi premještati prema Aziji. Međutim, nedavno objavljeno izvješće pod naslovom 'Transatlantska ekonomija 2008. godine' ukazuje da prosperitet Zapada i dalje jamči zajedničko, američko-europsko tržište.
Američka i europske ekonomije dominiraju svjetskim gospodarstvom. Opći društveni proizvod američke odnosno europske ekonomije iznosi oko 14 bilijuna dolara – u globalnoj ekonomiji čija se vrijednost procjenjuje na oko 50 bilijuna dolara. No, polovicu općeg gospodarskog rasta koji je prošle godine zabilježio svijet imale su Kina i Indija. Ako tako nastave ove će azijske zemlje uskoro proizvoditi više od polovice svjetskog bogatstva.
Bez obzira na rast tih ekonomija, na svjetskoj je gospodarskoj sceni još uvijek uvjerljivo najvažnije ekonomsko partnerstvo Sjedinjenih Država i Europe – kaže Daniel Hamilton, autor izvješća 'Transatlantska ekonomija 2008.': "Američke tvrtke više od polovice svojih profita zarađuju ne u Aziji već u Europi. Američke su firme primjerice prošle godine zaradile četiri puta više novca u Irskoj – zemlji sa svega četiri milijuna stanovnika – nego u Kini, koja ima milijardu i 200 milijuna stanovnika."
2007. godine, američke su korporacije samo u Nizozemskoj investirale 33 milijarde dolara, dok su u cijeloj Aziji investirale 26 milijardi dolara. Američke investicije u razmjerno maloj Švicarskoj bile su u pola veće od svih američkih ulaganja u Afriku i zemlje Srednjeg istoka. S druge strane, 75 posto stranih ulaganja u Sjedinjene Države dolazi iz europskih zemalja. Tvrtke iz Europske Unije su primjerice 2005. godine u američku ekonomiju investirale 29 milijardi eura, dok su u Indiji i Kini zajedno uložile tek osam milijardi eura.
"Procjenjujemo da je vrijednost transatlantskih ekonomskih veza oko 4 bilijuna dolara. U usporedbi s tim blijedi svaki drugi ekonomski odnos, što ga Amerika ima s nekim drugim kontinentom. Europska su ulaganja u Americi stvorila 12 do 14 milijuna dobro plaćenih radnih mjesta, s izvrsnom zaštitom na radu i kvalitetnom zaštitom okoliša" - kaže naš sugovornik.
Daniel Hamilton, direktor Centra ta transatlantske odnose na Sveučilištu Johns Hopkins, dodaje da sve više europskih firmi 'seli' svoje pogone u Sjedinjene Države, čime se olakšava sadašnja ne baš blistava ekonomska situacija: "Ekonomski rast u Europi u ovom trenutku dovodi do pozitivnijih trendova na američkoj ekonomskoj sceni. On na neki način spašava opću ekonomsku sliku, da ne bi bila gora. Prošle je godine došlo do stanovitog uravnoteženja. Doskora smo stalno govorili kako je američka ekonomija bolja od europske. Prošle godine je bilo obrnuto – Europa je pomagala Americi."
Europska ulaganja u Sjedinjenim Državama naime pospješuje i slabi dolar, koji je od 2002. godine – u odnosu na euro izgubio 40 posto svije vrijednosti, dok je u odnosu na britansku funtu izgubio oko trećinu svoje vrijednosti.
Daniel Hamiltom smatra da se izvrsno integrirana američko-europska ekonomija nema čega bojati kada je u pitanju natjecanje sa sve uspješnijima Kinom i Indijom. No, do bi Zapad nastavio s prosperitetom važno je još jače učvrstiti zajedničko tržište. "Zamisao je da jednom u budućnosti postoji jedno zajedničko tržište, na kojem roba slobodno prolazi bez većih barijera i regulative. Potreban je neometani, slobodni prolaz robe, kapitala i ljudi" - smatra Daniel Hamilton.
On priznaje da je riječ o ambicioznoj ideji, za koju će možda biti potreban rad i nekoliko generacija. Međutim, da bi se na obje strane Atlantika osigurao nastavak prosperiteta potrebno je odrediti ambiciozne ciljeve – kaže ovaj američki ekonomski stručnjak.