Protekle godine svoj je posljednji roman objavio Norman Mailer, koji je umro u listopadu u osamdeset četvrtoj godini života. Tijekom spisateljske karijere koja se proteže na preko šest desetljeća njegova su se djela bavila širokim spektrom tema – od Drugog svjetskog rata do drevnog Egipta, od Marša na Pentagon do Marilyn Monroe, od Henryja Millera i Muhameda Alija pa do Isusa Krista.
Nakon deset godina stanke, Norman Mailer je 2007. godine objavio novu knjigu Dvorac u šumi, u kojoj je ponudio potencijalno pravu književnu poslasticu: upustio se u ispitivanje ranog života jedne od najzloglasnijih osoba svjetske povijesti – Adolfa Hitlera. Pripovjedač romana je jedan misteriozni esesovac koji iznosi priču mladog Adolfa od njegova rođenja do adolescencije, te podrobno opisuje njegove roditelje i sestre i braću, kao i masu intimnih detalja iz života budućeg nacističkog diktatora.
Dvorac u šumi razigrano priča o prirodi borbe između dobra i zla koja postoji u svima nama. U svojoj srži to je jedna hipoteza koja je pokretačka snaga ovog romana i čini ga djelom izuzetne originalnosti.
Roman još jednog velikog američkog pisca pojavio se protekle godine u američkim knjižarama. Philip Roth objavio je deveti i – po vlastitim riječima – posljednji roman u kojem se kao glavni junak pojavljuje Nathan Zuckerman. U romanu Duh izlazi pomalo ostarjeli Rothov junak vraća se nakon jedanaest godina u svoj rodni New York na operaciju prostate. Kad se Nathan Zuckerman po prvi put pojavio u romanima Philipa Rotha, bile su mu dvadeset i tri godine. U romanu Duh izlazi ima sedamdeset i jednu godinu i vraća se u New York kako bi se podvrgnuo kirurškom zahvatu.
Roth, kojem je inače ovo dvadeset i osmi roman, najavljuje da je time okončan ciklus o Zuckermanu. "Priča ima logičan kraj. Govori o njegovom kraju, ili barem nagovještaju kraja. U moja tri posljednja romana o Zuckermanu on sebe ne postavlja kao junaka. On je uglavnom pripovjedač, on uobličuje radnju a njegova životna priča ni na koji način nije središnja za roman. A sad kad sam došao do kraja morao sam od njegova života učiniti opet središnji dio, izvući ga iz sjene i preispitati kakav bi bio starački život ovog junaka. Kad sam počeo pisati roman nisam otpočetka znao da je to kraj. Međutim, kako sam odmicao, shvatio sam je je to to. I posljednje rečenice romana jasno na to upućuju," kaže Roth.
Američki pisac rođen u Afganistanu Khaled Hosseini objavio je svoj drugi roman Tisuću blistavih sunaca i s njime se duže vrijeme zadržao na popisu najprodavanijih knjiga New York Timesa. Po njegovom ranijem romanu Gonič zmajeva – koji je objavljen i u hrvatskom prijevodu – snimljen je film koji se ovaj mjesec počeo prikazivati u američkim kinima.
U romanu Tisuću blistavih sunaca autor pripovijeda priču o dvije žene koje život spaja na jedan neobičan način. Mariam, rođena 1959. u Afganistanu, nikad ne uspijeva pobjeći od surove stvarnosti patrijarhalnog društva u toj zemlji. Laila je istinska ljepotica, jednu generaciju mlađa i odgojena u liberalnoj obitelji. Ove dvije različite osobe spojio je ratni kaos.
Naslov 'Tisuću blistavih sunaca' posuđen je iz jedne pjesme iz 18. stoljeća – kaže Hosseini – iako se radnja događa u novijoj afganistanskoj povijesti. "Izbijanje anarhije i rata bila je katastrofa po mnogo žena, a Laila je za to dobra primjer. Jednom kad je ostala bez obitelji, nije uistinu imala ništa drugo. To dobro pokazuje u kako beznadnom stanju su se nalazile žene. Ove dvije žene našle su se u istom kućanstvu na početku rata 1992. godine. Mudžahedini su ušli u Kabul, a potom oružje okrenuli jedni na druge. Kao posljedica tog nasilja njih dvije su bile udane za istog čovjeka," kaže Hosseini.
Roman Valerie Martin Ometanje posjeda nije naišao na toliki publicitet kao Hosseinijevih Tisuću blistavih sunaca, ali ga ovdje spominjemo i zato što je glavna junakinja romana Amerikanka hrvatskog podrijetla, koja dolazi iz obitelji vukovarskih izbjeglica nastanjenih u New Orleansu. Roman počinje na prilično konvencionalan način: dečko upoznaje curu i predstavlja ju svojoj majci tijekom ručka u jednom otmjenom restoranu na Manhattanu.
U roman je ugrađena i jedna paralelna radnja koja je ispočetka nepovezana s glavnom. Riječ je o zapisima jedne žene hrvatske izbjeglice koja je proživjela užase srbijanskog logora gdje je, između ostaloga, nebrojeno puta silovana. Od njene ispovijesti zastaje dah. Jedna od njenih zatvorskih družica pronašla je način kako da malo ublaži silovanja – govori svakom silovatelju da je 'drugačiji'.
Evo kako to piše Valerie Martin: 'Kad bismo znale što se događa po selima, govorili su nam, znale bismo koliko smo sretne što se ovdje nalazimo. Imamo hranu i smještaj i bit ćemo majke srbijanske djece. Prave s nama novu generaciju Srba, to je čast. Potom bi jednu od nas odvukli unutra, psovali je i zalupili vratima u naša sretna lica. Te proklamacije o srbijanskoj djeci su me zbunjivale; dovoljno su često ponavljane da su imale prizvuk partijskog slogana. Jesu li oni ozbiljno zamišljali da ćemo mi biti u stanju voljeti, ili čak prihvatiti dijete koje nam je na silu napravljeno na ovom mjestu? Bilo je to čisto luđaštvo.'
Američki pisci bestsellera imali su također plodnu godinu. Novi krimić Michaela Connellyja Vidikovac – The Overlook - po trinaesti put čitateljima je ponudio pustolovine losangeleskog detektiva Harryja Boscha. Ovaj puta junak istražuje ubojstvo koje bi moglo imati enormne reperkusije po nacionalnu sigurnost zemlje.
Autor sudskih bestsellera John Grisham objavio je roman Igranje za pizzu koji zauzima posebno mjesto u autorovom opusu ne samo po tome što se ne bavi pravničkom i sudskom tematikom, već i po tome što se radnja događa u Parmi, u Italiji, a govori o američkom nogometu, sportu ne odveć popularnom u Europi. Roman je u velikoj mjeri niz priča koje povezuju u cjelinu kratki dijalozi – nema naglih obrata, nema neizvjesnosti.
John Grisham objašnjava kako je nastalo Igranje za pizzu. Trebao sam pobjeći od onog što radim, da se odmorim. Trebalo mi je nešto lagano, smiješno. Nešto bez društveno korisnih kvaliteta. Nešto humoristično, skoro kao roman koji čitate kad ste na putu. Prije tri godine bio sam u Bologni gdje sam istraživao materijal za roman Posrednik i gdje sam otkrio da se igra američki nogomet. Jedan od mojih vodiča igrao je američki nogomet za Ratnike iz Bologne deset godina. Nisam mogao vjerovati da u Italiji igraju taj sport, međutim, što sam više o tome slušao, postajao sam sve zaineresiraniji," kaže Grisham.
Za one čitatelje kojima posljednje Grishamovo djelo ne donosi užitak na koji su navikli u njegovim "klasicima", recimo da je autor najavio za početak 2008. objavljivanje novog sudskog trilera zasad nepoznatog naslova i tematike.