Hrvatsku će izgleda na putu prema članstvu u Europskoj uniji prije zaustaviti dobrosusjedstvo nego li stotinjak mjerila – preduvjeta za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili manjakve reforme i korupcija.
Kako iz Bruxellesa javlja Lada Stipić Niseteo, ukoliko je suditi po finalnom tekstu Vijeće ministara je - usvajajući zaključke o proširenju - za hrvatske pregovore ustvrdilo da su na pravome putu (iako se mjesecima nisu maknuli), uz napomenu kako su nužni zamjetniji rezultati u pravosuđu i državnoj administraciji, ekonomskim reformama, poštivanju prava manjina i povratku izbjeglica. Mora se nadalje nastaviti puna suradnja s Haagom.
Ključno je i ispunjavanje obaveza proizašlih iz bilaterale s Europskom unijom, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, SSP-a. Potom je na popis obaveza stavljeno dobrosusjedstvo kao 'rad na razrješavanju sporova', prvenstveno graničnih. Vijeće je pozvalo Hrvatsku da poštuje sadržaj zapisnika sa sastanka troje državnih tajnika (Hrvatske, Slovenije, Italije) iz 2004. godine koji je u međuvremenu proglasilo sporazumom. Njime se Hrvatska obavezala ne aplicirati režim zaštićene zone – ili ZERP-a – na članice EU, sve dok se ne postigne sporazum o ribarenju.
EU je od sporazuma odustala, a pregovaračko poglavlje Ribarstvo, koje ga je navodno trebalo zamijeniti, je blokirano.
Najviše je buke- daleko snažnije u hrvatskim nego gotovo neprimijećeno u slovenskim medijima - izazvao slovenski šef diplomacije Dimitrij Rupel izjavom da ima nekoliko scenarija među kojima je blokada pet ili šest pregovaračkih poglavlja.
Slično slučaju s Turskom, kojoj je blokirano osam poglavlja radi nepoštivanja ugovornih obaveza prema članici EU Cipru, ovdje bi se na ledu, tvrdi šef diplomacije Slovenije, našla poglavlja vezana uz granična pitanja.
Realno, poglavlja koja dolaze u obzir - osim ribarstva, energetike, transeuropske mreže, vanjske i sigurnosne politika ili pravosuđa, sloboda i sigurnost - odavno su zakočena čekajući proceduru na adresama u Europskoj komisiji ili na Radnoj skupini za proširenje.
Blokada se već dogodila.
Ministri su naravno jučer imali prečeg posla. Prema očekivanju, nije postignut zajednički stav o nezavisnosti Kosova, no uspjehom se smatra da su se stavovi članica približili te se sada tome protivi navodno samo jedna zemlja. Cipar se plaši da bi turska polovica otoka mogla krenuti primjerom Kosova.
Kako iz Zagreba javlja Linda Miliša, premijer Ivo Sanader niježelio komentirati slovensko upozorenje mogućom blokadom članstva.
Službeni Zagreb nema komentara niti na upozorenje Vijeća EU da će, primjeni li bez dogovora Zaštićeni ekološko ribolovni pojas to imati ozbiljne posljedice na proces pregovora za članstvo u Uniji. Premijer Sanader izbjegao je odgovor na pitanje hoće li se 1. siječnja, prema saborskoj odluci iz 2003. aktivirati pojas ili će se poslati poruka iz Bruxellesa. Rekao je tek da će se u srijedu vidjeti i vjerojatno razgovarati sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Obojica će naime sudjelovati na sastanku Europske pučke stranke u Bruxellesu.
Zaštićeni ribolovno ekološki pojas Hrvatska je proglasila 2003. na inicijativu Hrvatske seljačke stranke, partnera u tadašnjoj koalicijskoj vladi Ivice Račana. Ta je stranka vrlo izvjestan partner i u budućoj vladi, vjerojatno HDZ-ovoj.
Predsjednik HSS-a, Josip Friščić u više je navrata i nakon izbora ponovio da nema razloga da se odluka o proglašenju pojasa odgađa bez obzira na protivljenje Slovenije i Italije. Friščić tvrdi da se pojas mora proglasiti isključivo radi očuvanja ribljeg fonda Jadrana.
Predsjednik Stjepan Mesić, nedavno se u Bruxellesu založio za kompromisno riješenje.