"Gonič zmajeva", roman Khaleda Hosseinija – međunarodni bestseller – s radnjom smještenom u Afganistanu sedamdesetih godina prošlog stoljeća i današnjoj Americi, holivudska filmska industrija je prenijela na velike ekrane.
Amir, rodom iz Afganistana, živi u Kaliforniji, i upravo je nedavno objavio knjigu. No, telefonski poziv jednog starog prijatelja njegove obitelji vraća ga u djetinjstvo, u Kabul sedamdesetih godina. To su sretne uspomene iz vremena prije nego što su grad razorile bitke protiv sovjetske okupacije, a, potom, dolazak na vlast talibana; sretne uspomene na djecu koja podižu na krilima vjetra živopisne zmajeve visoko iznad gradskih krovova.
"Amir, podići ću tog plavog zmaja za tebe," kaže njegov najdraži prijatelj iz djetinjstva, Hassan. Dok Hassan počinje trčati ulicama za zmajem koji pada, okreće se Amiru i kaže: "... za tebe i tisuću puta". To je sudbonosan dan koji će promijeniti živote njih obojice zauvijek: Amira, sina bogatog intelektualca, i Hassana, sina njihove domaćice.
Ekranizirani "Gonič zmajeva" je adaptacija romana, objavljenog 2003, u kojemu su zmajevi – prema riječima autora Khaleda Hosseinija – manje metafora, a više uspomene. "Za mene, to je samo simbol mog djetinjstva. Odrastao sam trčeći za zmajevima u Kabulu. To sam činio ja, to je činio moj brat, moji bratići ... svi smo to radili. Ustvari, zmaj stoji ispred svega ostalog, čak i ispred likova. Svatko tko čita književno djelo, doživjet će stvari na svoj način; nema pravog ni krivog odgovora, ali za mene, oni će uvijek predstavljati to davno prošlo, mnogo nevinije vrijeme u Afganistanu. Za mene su oni na izvjestan način nagovještaji nade u priči."
Nevinosti nestaje kada mladog Hassana, dok trči za zmajem, napadnu lokalni siledžije i brutalno ga siluju, dok se Amir krije u blizini i cepti od straha, nesposoban ili nevoljan da pomogne svom vjernom prijatelju. Ta emocionalna scena, premda ne prikazuje pojedinosti čina silovanja, izazvala je zabrinutost oca afganistanskog dječaka koji glumi Hassana. Zbog opravdanosti njegovih strahovanja, studio DreamWorks je odgodio početak prikazivanja filma za šest tjedana da bi obitelji obojice dječaka, i oni sami, bili premješteni na sigurno novo mjesto gdje će živjeti.
Autor romana Hosseini kaže da scena nije mogla biti izbačena iz filma. "Ta je scena ključ čitave priče. Nisam uopće mogao zamisliti kako bi se to moglo ispričati bez nje. To je scena u kojoj Amir bude praktički žigosan za čitav život; ona je okosnica priče o prijateljstvu, opraštanju, iskupljenju i žaljenju. Mislim da, gledan u cjelini, film uopće ne govori o seksualnom zlostavljanju."
Khalid Abdalla glumi odraslog Amira. Ovaj britanski glumac, kojemu su roditelji Egipćani, za potrebe svoje uloge naučio je govoriti jezik dari. Kaže da odnosi u filmu "Gonič zmajeva" prelaze preko linija koje dijele kulture: "Za mene, to je poput normalnog, pomalo opterećenog odnosa između oca i sina. Ustvari, mislim da je jedan od razloga što priča tako emocionalno pogađa čitatelje i gledatelje upravo to što postoji put koji mnogi ljudi prepoznaju kao vlastiti – želja da se vlastitog oca učini ponosnim na svog sina."
Premda politički nemiri pružaju pozadinu priče i pokreću neke njezine aspekte, iranski glumac Homayoun Ershadi, koji tumači intelektualnog, hladnog i udaljenog oca, smatra priču filma univerzalnom. "To uopće nije politički film. To je film o obitelji i, bez obzira iz koje kulture potjecali ili kojoj vjeri pripadali, to je univerzalna tema – ljubav, iskupljenje, mržnja, krivnja i grižnja savjesti ... te su stvari svima poznate."
Khaled Hosseini se nada da će priča stvoriti emocionalne mostove preko linija koje razdvajaju kulture i političke okolnosti. Film doživljava kao značajan napredak u načinu na koji Hollywood portretira muslimane. "Jedna od stvari kojima se posebice ponosim u "Goniču zmajeva" je da je priča napučena u potpunosti muslimanskim likovima čija je vjera, međutim, gotovo potpuno nebitna za njihovu egzistenciju kao likova. Oni su u filmu zbog svojih problema i moralnih dilema ... iz istih razloga iz kojih je u filmu i bilo koji drugi lik. Mislim da je važno za ovaj film da pokaže islam u tom svjetlu, da dade glas milijunima muslimana koji ne žele da u njihovo ime govori Bin Laden i ne osjećaju se predstavljeni ljudima kao što je on. Za Hollywood ovo je prvi puta da film u kome su svi likovi muslimani, ti likovi ne postoje zbog terorizma, niti zbog radikalnih uvjerenja ili fanatičnosti, nego naprosto zato što su ljudi."
Za razliku od romana, koji je napisan na engleskom jeziku, film je gotovo u cijelosti na jeziku dari iz Afganistana, što, po mišljenju autora Khaleda Hosseinija, pridonosi uvjerljivosti i uspijeva prenijeti gledatelja u svijet Afganistana iz sedamdesetih godina.