U američkom Senatu priprema se zakon usmjeren na smanjivanje emisije takozvanih stakleničkih plinova.
Novi prijedlog zakona inicirali su republikanac iz Virginije, senator John Warner, i njegov kolega Joe Lieberman iz Connecticuta, koji se deklarira kao neovisni demokrat. Oni predlažu uspostavu složenog sustava trgovine kvotama na emisiju stakleničkih plinova. Ovim zakonom Sjedinjene Države počele bi smanjivati emisiju štetnih plinova 2012. godine, a cilj bi bio smanjiti je za 63 posto do 2050. godine.
Zakonom bi se također uspostavio sustav poticaja kako bi one industrije koje smanje zagađenje bile nagrađene. Oni, pak, koji ne bi smanjili zagađenje morali bi od drugih kupovati kredite - svojevrsna 'prava' - za emisiju stakleničkih plinova.
Senator Lieberman kaže da klimatske promjene uzrokuju snažnije oluje i štetu te je pozvao kolege u Kongresu da usvoje taj zakon što je prije moguće: "Ekonomski troškovi globalnog zatopljavanja bit će do sredine stoljeća vrlo visoki ukoliko sada ne poduzmemo akciju i ne utvrdimo značajna ograničenja emisije stakleničkih plinova."
U prošlotjednom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama upozorava se da globalno zatopljavanje može dovesti do rasta razine mora što bi pak rezultiralo preplavljivanjem nekih otočnih zemalja, širenjem gladi u Africi te nestankom jedne četvrtine biljnih i životinjskih vrsta.
Pristaše zakona senatora Warnera i Liebernama nadaju se da bi njegovo usvajanje pokazalo svijetu da su Sjedinjene Države ozbiljne po pitanju zaustavljanja globalnog zatopljavanja. No taj zakon još uvijek nailazi na velik otpor kod obje glavne američke stranke. Republikanci ukazuju na potencijalne ekonomske posljedice predloženog zakona tvrdeći da bi njegova primjena dovela do povećanja cijena energije i gubitka radnih mjesta. Oni dodaju da zakon, također, ne osigurava da će druge zemlje, poglavito, Indija i Kina, smanjiti emisiju štetnih plinova.
Christopher Bond, republikanac iz Missourija, kaže: "Rastuće cijene energije, do čega bi doveo ovaj zakon, ugrozili bi poslove u automobilskoj industriji, čeličanama, tvornicama aluminija, cementra, plastike i umjetnih gnojiva. Proizvođači bi morali prebaciti svoju proizvodnju u druge zemlje s manjim troškovima energenata, možda u Meksiko, ili čak daleko do Kine."
Demokrati, s druge strane, pretežito podržavaju sustav trgovine kreditima za emisiju plinova no protive se odredbi prema kojoj bi elektrane, toplane i drugi industrijski pogoni bili izuzeti iz ograničenja do 2036. godine.
Prijedlog zakona najprije trebaju usvojiti oba doma Kongresa, a potom bi ga u razmatranje uzeo predsjednik Bush. Predsjednik se u ranijim slučajevima usprotivio obvezatnim kvotama na ispuštanje ugljičnog dioksida s obrazloženjem da bi to naškodilo američkoj ekonomiji.