Da nije pravosuđa godišnja analiza napretka Hrvatske bila bi izuzetno pozitivna. Dokument će danas potvrditi Europska komisija, skupa s paketom analiza za zemlje zapadnog Balkana – Albaniju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju te Tursku.
Osnovne su poruke analize sljedeće:
Reforma pravosuđa i organa državne uprave te borba s korupcijom najsporije se provode, promjene su ograničene, poravnavanje sa standardima kakve zahtijeva članstvo u EU traži daleko veće napore.
Stanje u pravosuđu je smetnja u svim sferama življenja.
U bloku demokratskih kriterija dobre ocjene nisu zavrijedili ni povratak izbjeglica a niti poštivanje prava manjina. Hrvatska surađuje s haaškim Tribunalom, aktivna je u razvijanju regionalne suradnje.
Problem pokrenut s mrtve točke prema rješavanju jeste granični spor sa Slovenijom iako bi se Hrvatska morala suzdržati – kaže se u još nepotvrđenom tekstu analize – aplikacije međunarodnog prava unutar zaštićene zone i na ribarice iz zemalja EU.
Ekonomija je u analizi prošla bolje od zabrinjavajuće kolekcije neprovedenih poboljšanja u pravosuđu. Hrvatska je, istina, za razliku od zemalja prošlog kruga proširenja svoje približavanje Europi startala s točke funkcionirajuće tržišne ekonomije, stoga analiza nudi prognozu da će njezino gospodarstvo biti u stanju nositi se sa svim izazovima zajedničkog tržišta pod uvjetom da se provedu sveobuhvatne reforme.
I ovdje je kočnica bržem razvoju neefikasna javna uprava te, naravno, pravosuđe.
Jedina područja na planu ekonomije gdje nisu detektirani zamjetniji pomaci jesu poreska politika te javne nabave.
Po ostalim poglavljima koja pokrivaju gospodarstvo uočen je napredak, negdje zamjetan, negdje vrlo dobar, negdje pak neravnomjeran.
Znakovito je da je dobar napredak dostignut i u poglavljima koja se smatraju teškima, poglavito ekologiji – kompleksnost mijena praćena je visokim troškovima – te zaštiti potrošača i zdravlja.
Europska komisija smatra da pregovori o članstvu dobro napreduju (s čim se u Hrvatskoj vjerojatno neće složiti) te da proces ulazi u presudnu fazu. Iako su kriteriji za ovaj krug proširenja u odnosu na prošli navodno ostali isti – riječ je o setu ekonomskih i demokratskih preduvjeta znanih kao kopenhagenski kriteriji – ulaznica će se teže dobiti.
Potvrda: Hrvatska računa da će na kraju procesa sakupiti preko stotinu preduvjeta otvaranju ili zatvaranju pojedinih poglavlja.