U američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo, u Bethesdi pokraj Washingtona, održana je konferencija urednika znanstvenih časopisa iz 37 zemalja svijeta s tematikom globalno zdravlje i siromaštvo. Ovaj je skup prepoznao i nove zdravstvene probleme, kao i drugačije vrste siromaštva diljem svijeta. Skupu je prethodilo istraživanje 235 časopisa u 110 zemalja svijeta o AIDS-u, o sigurnosti djece pri porodu, malariji, ishrani…
Doktor Roger Glass je ravnatelj Međunarodnog centra Fogerty u sklopu Nacionalnog instituta za zdravlje, gdje je konferencija i održana. On kaže da je pitanje globalnog zdravstvenog stanja istodobno i pitanje gospodarskog razvoja. Jedna od novijih tema - koja se nameće diljem svijeta je – starenje stanovništva, kaže doktor Glass:
“Starimo! U Indiji je životna granica preko 60, u Kini preko 70 godina…Ovo se događa tek u nekoliko posljednjih desetljeća. Zdravstveni problemi u tim zemljama su znatno drugačiji od problema koje srećemo u supsaharsko Africi, gdje se životni vijek smanjuje, najviše zbog AIDS-a, tuberkuloze i malarije.”
“Prioriteti su različiti i mi ih moramo prepoznati. Tako se u razvijenim zemljama, poput Amerike, uz kronično najopasnije bolesti, sada javlja i problem debljine, koja sa sobom donosi nove zdravstvene probleme” – kazao je za Glas Amerike doctor Roger Glass.
Profesorica Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Ana Marušić, koja uređuje list Croatian Medical Journal, predsjedava svjetskom udrugom urednika znanstvenih časopisa i bila je jedan od vodećih govornika na spomenutom skupu. Zanimalo nas je gdje Hrvatsku svrstati kada je siromaštvo u pitanju:
"Kad se pogleda gdje su stare članice Europske unije i nove članice Hrvatska se nalazi negdje između njih. Po mnogim indikatorima siromaštva Hrvatska je u rangu s Irskom, pa čak i s Velikom Britanijom…Dakle, Hrvatska ne stoji loše, ali još uvijek ima svojih specifičnosti na koje bi trebalo pripaziti kada se rade strategije za zdravstvenu i socijalnu skrb."
Pokušali smo usporediti hrvatsko i američko siromaštvo, odnosno brigu o zdravlju, jer i u jednoj i u drugoj zemlji približno je ista stopa siromaštva, negdje oko 35 posto od ukupnog broja stanovnika.
“Ovisi kakva je vrsta siromaštva. Mislim da je američko siromaštvo čak malo i opasnije od onog u Hrvatskoj, jer je vezano na tehnologiju. Kada te tehnologije nestane, onda dolazi do kolapsa” – kaže doktorica Marušić:
“Mi u Hrvatskoj nismo vidjeli učinke jedne tako strašne nepogode kao što je rat. Sve je funkcioniralo, zdravstvena skrb je funkcionirala. Čak je i bolnica u Vukovaru radila do posljednjeg trenutka i u njoj se pružala adekvatna skrb. Kada ste u Americi imali uragan Katrinu, nastao je potpuni kolaps cijeloga sustava, jer to je siromaštvo koje se održava na tehnologiji. Kad je tehnologija nestala, onda je sve stalo. Mi smo u našem siromaštvu praktičniji, jer možemo improvizirati i upotrebljavati one temeljne vrste pomoći, koje mogu održati sustav.”
Postoji nekoliko kategorija prema kojima se određuje siromaštvo, od gospodarske situacije u pojedinoj zemlji do toga kako ljudi doživljaju tu kategoriji, odnosno, smatraju li da sami spadaju u siromašne. Potrebno je odrediti, odnosno znanstveno ocijeniti socioekonomsko stanje stanovništva - rečeno je na međunarodnom skupu urednika znanstvenih časopisa održanom u američkom Nacionalnom institutu za zdravlje.