“Hrvatska – raskršća kulture" naziv je seminara održanog u Washintgonu za stručnjake Smithsoniana, organizacije u čijem se vlasništvu nalazi niz velikih muzeja u središtu glavnog američkog grada. Za rubriku Američko-hrvatske veze razgovarali smo s Hughom Agnewom, povjesničarom Fakulteta Elliot za međunarodne odnose, koji djeluje pri Sveučilištu George Washington.
Profesor Agnew i Agneta Georgievska-Shine, s Odjela za povijest umjetnosti i arheologiju Sveučilišta Marylanda privukli su više od stotinu djelatnika Smithsoniana koji su sudjelovanje na ovom seminaru morali platiti stotinjak dolara. Entuzijastična publika sa zanimanjem je pratila njihova izlaganja uključujući pregled hrvatske povijesti, od dolaska Hrvata na prostore današnje Hrvatske pa do stjecanja hrvatske neovisnosti, o čemu je govorio profesor Agnew. Povjesničara Sveučilišta George Washington upitali smo za njegovo viđenje okolnosti u kojima je hrvatska proglasila i izborila svoju neovisnost.
Hugh Agnew: Kao Amerikancu i ljudskom biću teško mi je ne vidjeti bilo koji rat, uključujući one koji se sad događaju, kao ljudsku tragediju. Sve ljudske tragedije ne mogu se izbjeći no ova se mogla. U tom smislu jednoj osobi se može pripisati najveća uloga u ratu koji je pogodio bivšu Jugoslaviju, a to je Slobodan Milošević. On je bio glavni katalizator za ono što se dogodilo na tim prostorima. Na kraju, ratovi koji su se dogodili predstavljaju katastrofu za Srbe. Možda će se na kraju Miloševiću ispuniti san da svi Srbi žive u jednoj državi, ali to se neće dogoditi širenjem granica Srbije već dolaskom Srba u malu Srbiju, odnosno ono što je ostalo nakon što su drugi narodi otišli svojim putem.
Profesor Agnew dodaje da povijest tek treba donijeti ocjenu o modernoj Hrvatskoj koja ima izglede da bude višeetnička zemlja utemeljena na građanskom društvu.
Hugh Agnew: Želio bih vidjeti Hrvatsku u Europskoj Uniji, možda već 2009. godine, kao znak nade za budućnost u kojoj bi suradnja nadvladala sukobe. “Hrvatska se sada može sasvim ugodno usidriti u zapadnoj civilizaciji za koju je oduvijek smatrala da joj pripada i kroz tu, zajedničku Europu, ostvariti dobru suradnju sa svojim susjedima”.
Profesor Agnew kaže da je zanimanje za povijest regije, uključujući Hrvatsku, razvio još za vrijeme studija. Pitali smo ga koji bi dio hrvatske povijesti izdvojio kao posebno zanimljiv za njega kao povjesničara.
Hugh Agnew: Teško mi je izdvojiti određeno povijesno razdoblje, ali zbog povijesnih pitanja koja me posebno zanimaju, ona koja uključuju rađanje nacionalizma i stvaranje nacionalnog identiteta, mislim da bi to bilo razdoblje jačanja Ilirskog pokreta i pojava nacionalizama u 19. stoljeću za vrijeme Habsburške monarhije.
Domaćin seminara o Hrvatskoj, Smithsonian, najveći je kompleks muzeja na svijetu koji čini 19 muzeja i devet istraživačkih centara. Godišnji proračun Smithsoniana iznosi milijardu dolara, a 75 posto od toga dobija od američke savezne vlade.