Doris Lessing ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost. U priopćenju Odbora za dodjelu nagrade Švedska akademija ju opisuje kao "epičarku ženskog iskustva koja sa skepsom, žarom i vizionarskom snagom preispituje podijeljenu civilizaciu".
Najupečatljivije djelo Doris Lessing vjerojatno će ostati Zlatna bilježnica, roman kojim je inspirirala generacije feministica. Švedska akademija u obrazloženju dodjele piše da je – citiramo – "bujajući feministički pokret to djelo promatrao kao pionirski rad koje je zajedno s tek nekoliko drugih knjiga pružilo uvid u odnose muškarca i ženeu dvadesetom stoljeću". Junakinja romana Zlatna bilježnica Anna Wulf želi živjeti slobodno, i smatra da žene ne bi trebale napustiti svoj život da bi se udale i imale djecu i na neki način predstavlja alter-ego autorice.
U jednom interviewu za britanski BBC Doris Lessing je o tome govorila prije više od dvadeset godina. "Kad sam napisala Zlatnu bilježnicu nisam ni pomislila da sam pisala nešto konkretno o ženama. Pisala sam kao žena jednostavno na temelju iskustava i razgovora koje sam vodila kao žena. I za mene je bilo iznenađujuće da su ljudi to čitali na taj način. I to više nije trivijalno. Dobivan strašno puno pisama od muškaraca koji pišu o Zlatnoj bilježnici. Dobivan mnogo pisama od psihijatara i psihoanalitičara, mnogi od njih su muškarci i oni to djelo ne promatraju kao knjigu za žene".
Rođena u Iranu od britanskih roditelja prije 88 godina, Doris Lessing je odrasla u Južnoj Rodeziji. Nikad nije završila srednju školu i sama se obrazovala fanatično čitajući. Udavala se dva puta i ima troje djece. Njezin drugi suprug bio je Gottfried Lessing, kasnije veleposlanik Istočne Njemačke u Ugandi gdje je zabunom ubijen tijekom pobune protiv diktatora Idi Amina.
Uzevši u obzir njena ekstremna ljevičarska uvjerenja, mnogi kritičar Švedske akademija smatraju da se ona pri dodjeli nagrade sve manje rukovodi književnim razlozima. Ipak, nitko ne vjeruje da će njena Nobelova nagrada izazvati kontroverze kao u slučaju prošlogodišnjeg dobitnika Orhana Pamuka ili u prošlosti Harolda Pintera. Međutim, Doris Lessing smatra da njene romane ne treba čitati s ideološkim predznakom. "Mislim da je Virginia Wolf jednom rekla kako praktički nitko nikad ne čita romane onako kako bi to autori željeli. Mi o romanima razgovaramo kao o dobu u kojem živimo, i to je interesantno, jer ako želimo na taj način govoriti o romanima, onda moramo priznati da se radi o našoj tradiciji povlačenja paralela".
Uz Zlatnu bilježnicu koja je objavljena 1983. godine u prijeodu Mate Marasa, u Hrvatskoj su još objavljena djela Doris Lessing Ljeto prije sutona, Kako sam preživjela i I ponovno, ljubav. Nobelova nagrada za književnost bit će službeno uručena 10. studenog u Stockholmu, a Doris Lessing jedanaesta je žena koja prima ovo vjerojatno najuglednije književno priznanje na svijetu.