Rusija pomaže Iranu u izgradnji nuklearnog reaktora velike snage. U Ujedinjenim narodima, Moskva Teheranu pruža vrlo važnu podršku, kada je u pitanju ublažavanje međunarodnih sankcija zbog iranskog nuklearnog programa. Međutim odnosi Rusije i Irana u posljednje su vrijeme ponešto zahladili.
Rusija je jedan od glavnih trgovinskih partnera Irana, koji uvozi iz Rusije mnogo toga - od potrošne robe, do oružja. Rusija na jugozapadu Irana također gradi nuklearnu centralu. Na međunarodnoj političkoj sceni, Moskva se već duže vrijeme protivi oštrim sankcijama protiv Teherana, zbog nuklearnog programa za kojeg Zapad tvrdi da mu je cilj izgradnja atomskog naoružanja.
Međutim, stručnjak za Rusiju Gordon Hahn tvrdi da su odnosi između dvije zemlje u posljednje vrijeme zahladili. "Rusija je konačno shvatila da ju Iran želi uvući u vrlo bliski odnos – koji bi bio u suprotnosti željama predsjednika Vladimira Putina da Rusija vodi samostalnu, neovisnu vanjsku politiku".
Marshall Goldman, stručnjak za Rusiju koji predaje na sveučilištu Harvard, također smatra da odnosi Moskve i Teherana nisu više baš najbolji. "Da postoji Sovjetski savez, Rusi bi bez rezerve prigrlili Iran, dali bi mu punu podršku, bez postavljanja pitanja. Čak bi mu i pomogli u uvježbavanju terorista. Danas Moskva tako nešto ne može učiniti".
Stručnjaci kao dokaz za izvjesno zahlađenja odnosa navode rusku odluku da uspori s dovršenjem radova na nuklearnoj elektrani Bushehr. Ruska strana tvrdi da je to zato što Iran nije na vrijeme platio ovaj projekt. Teheran tvrdi da je sve plaćeno na vrijeme, ali da je Moskva popustila pritiscima sa Zapada.
Situaciju komentira Nikolai Sokov iz Instituta za međunarodna istraživanja u Montereyu u Kaliforniji. "U siječnju je počela kriza s iranskim neplaćanjem i ona se nastavlja. Niti jedan pokušaj da se to riješi nije uspio. Međutim, malo podrobnija analiza pokazuje da nije riječ o tome da Iran ne plaća, već da Moskva nastoji pronaći razlog za obustavu završetka projekta".
Elektrana je trebala biti zgotovljena sljedeći mjeseca, sada je to odgođeno možda i do kraja sljedeće godine. Zapadni analitičari tvrde da Rusija postupno mijenja i stajališta u vezi s iranskim nuklearnim projektom, te se njezina politika približava zapadnoj. Moskva nastoji prisiliti Iran da bude otvoreniji kada je u pitanju program obogaćivanja urana. Zapad inače tvrdi da je svrha iranskog programa isključivo vojna, dok Teheran tvrdi da je svrha projekta mirnodopska.
Ovaj je stav prošli tjedan ponovio i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, na newyorškom sveučilištu Columbia. "Tehnologija koju posjedujemo koristi se za obogaćivanje urana ispod pet posto, što služi isključivo za pogon naših elektrana".
Iranski je predsjednik dodao da njegova zemlja 'ne vjeruje u korisnost izgradnje nuklearnog naoružanja.' No, Zapad Iranu baš ne vjeruje previše. U nedavnom govoru u Ujedinjenim narodima francuski predsjednik Nicholas Sarkozy izjavio je da se Pariz oštro protivi mogućnosti da Iran proizvede takvo oružje. "U svijetu neće biti mira ukoliko međunarodna zajednice posustane pred opasnošću širenja nuklearnog naoružanja. Iran ima pravo na razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe. No, ako mu dopustimo da se domogne atomskog naoružanja, bio bi to neprihvatljiv rizik za stabilnost te regije kao i cijelog svijeta".
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda izglasalo je nekoliko rezolucija kojima se protiv Teherana uvode sankcije, zbog njegove nepopustljivosti kada je u pitanju nuklearni program. Rusija je prihvatila ideju o sankcijama, no one se uvijek – zbog ruskog pritiska – na kraju ublaže.
Nikolaj Sokov iz Instituta za međunarodna istraživanja u Montereyu u Kaliforniji kaže da je Rusija pokušala ponuditi kompromisno rješenje – sporno obogaćivanje urana odvijalo bi se u Rusiji, te bi nakon toga ovaj materijal bio poslan u Iran. "To se činilo kao dobar kompromis – Iran bi i dalje imao svoj nuklearni program, a nestalo bi razloga za zamjerke Sjedinjenih Država i Europske unije. Međutim , Iranci su to odbili, rekavši da nemaju povjerenja u Ruse da će im zaista slati uran. Moskva se tada naljutila na Teheran".
Sredinom ovog mjeseca u Teheranu se održava sastanak država Kaspijske regije, koji će biti svojevrsni test iransko-ruskih odnosa. Očekuje se i susret Vladimira Putina i Mahmuda Ahnmedinedžada. O tome što očekuje govori Gordon Hahn. "Možda će Rusija ponovno predložiti da se uran za iranske elektrane obogaćuje na teritoriju Rusije. To bi bio kompromis kako bi se izašlo iz sadašnje krize, iz sukoba sa Zapadom".
Zapadne analitičare najviše zanima hoće li Moskva na kraju ipak pristati na pooštravanje sankcije protiv Irana, što bi ukazivalo na sve hladnije odnose između dvije zemlje.