Sjedinjene Države su uvijek bile predominantno protestantska zemlja. Međutim, sa stalnim priljevom useljenika, posebice iz uglavnom katoličke Latinske Amerike, postotak Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao katolici postaje sve veći. No, kulturološki utjecaji mijenjaju načine iskazivanja te vjere.
Kada su američke kolonije proglasile neovisnost od Britanije, u drugoj polovici 18. stoljeća, katolici su bili malena manjina među europskim imigrantima – jedva jedan posto ukupne populacije. Mnogi analitičari kažu da je američka protestatska većina katolike doživljavala kao potencijalnu opasnost, te ih često potpuno isključivala iz javnog života. Tek nakon što je John F. Kennedy bio izabran kao prvi američki predsjednik katoličke vjere, 1960, američko katoličanstvo je praktički postalo punovrijedni društveni entitet.
Luis Lugo, direktor Foruma Pew za vjeru i javni život, kaže da je katoličanstvo danas najveća pojedinačna kršćanska denominacija u Americi, s udjelom od 25 posto vjernika. "To je bila, u najmanju ruku, zanimljiva povijest. Od vrlo proganjane manjine – a pod pojmom 'proganjani' podrazumijevam i izloženi nasilju, a ne samo diskriminaciji -, te ozbiljne zabrinutosti oko toga može li katolik biti predsjednik Sjedinjenih Država, na izborima 1960, pa do danas, kada ispitivanja ukazuju da Amerikanci imaju vrlo pozitivno mišljenje o rimokatoličkoj zajednici."
Analitičari kažu da je katoličanstvo postalo dominantna kršćanska denominacija zahvaljujući barem dijelom useljavanju iz Latinske Amerike, te, u novije doba, s Filipina.
Kulturološke razlike, međutim, mijenjaju lice američkog katoličanstva, kaže Gaston Espinoza, profesor vjerskih studija pri kalifornijskom Koledžu Claremont-McKenna. "Većina hispanika je religiozna. Njihovo iskazivanje vjere je mnogo javnije i svečarskije; tako su bili naučeni u svojim zemljama u Latinskoj Americi, gdje se održava čitav niz vjerskih festivala i proslava, a uz ceste su postavljeni mali oltari. Sve više vidim takve male oltare i u američkim urbanim centrima i ruralnim područjima u kojima živi veći broj hispanika."
Prema Forumu Pew, oko 68 posto hispanika izjašnjava se katolicima. Od tih, više od polovine se smatra 'karizmatskim kršćanima', koji se identificiraju s obnovljenim, duhovnijim kršćanstvom, koje uključuje i vjerovanje u božansko iscjeljenje. Studije pokazuju da se u posljednjih 25 godina, između 13 i 20 posto katoličnih hispanika preobratilo u protestantsku karizmatičnu i pentekostalnu crkvu, ili prišlo nekim drugim crkvama.
Sociolog Joseph Varacalli, direktor Centra za katoličke studije pri Državnom sveučilištu New York, kaže da je, zbog tih preobraćenja, Katolička crkva najveći gubitnik. "Mnoge od novijih imigranata od američkog je katoličanstva odbilo osjećanje da se ne poštuje njihov iskustveni i emocionalni stil vjeroispovjesti. A, mnogi pripadnici gornjeg srednjeg sloja prilagođavaju se modernijem, sekularnijem svijetu, te napuštaju Katoličku crkvu iz tog razloga. S druge strane, neki ljudi se okreću konzervativnijim protestatskim skupinama i drugim vjerama, koje im pružaju osjećaj jasnoće koji im Katolička crkva više ne pruža. Dakle, dolazi do osipanja na oba kraja."
Unatoč prelascima u druge vjere ili kršćanske denominacije, te unatoč seriji skandala sa seksualnim zlostavljanjima koji su posljednjih godina potresali Katoličku crkvu, mnogi analitičari očekuju da će katoličanstvo nastaviti rasti, s tim da će hispanici do 2050. činiti više od pola svh katolika u Sjedinjenim Državama.