Neki aspekti američkog zdravstvenog sustava najbolji su na svijetu, no vrhunska kvaliteta često nije dostupna svima. Ljudi u poznijim godinama te siromašni zdravstveno su osigurani putem vladinog programa medicinske zaštite. Za ostale Amerikance, odlazak doktoru ili liječenje plaća se putem privatnog zdravstvenog osiguranja koje je vezano uz radno mjesto – ukoliko osoba takvo osiguranje ima. Oko 47 milijuna Amerikanaca uopće nije zdravstveno osigurano, a mnogi od njih su imigranti.
Stručnjaci kategoriziraju useljenike kao jednu od kriznih skupina – vjerojatnost njihova oboljenja je veća, dok im u prosjeku nedostaje zdravstveno osiguranje. Kathryn Derose iz privatne znanstvene ustanove Rand Corporation kaže da je u kriznoj skupini svatko tko manje zarađuje odnosno tko je slabije obrazovan, a imigranti imaju i neke dodatne, jedinstvene karakteristike.
"Važni faktori su useljenički status – jesu li ovdje legalno ili ilegalno. Ali isto tako, kada su došli u Ameriku, kao gdje žive. Sve to utječe na njihov pristup liječniku kao i kvaliteti njege koju će dobiti."
Neke statistike pokazuju da su imigranti – barem oni mlađe dobi – često zdraviji od svojih američkih kolega. Međutim, tako je netom nakon njihova dolaska u Sjedinjene Države. Kasnije zdravlje im se postupno kvari – o čemu svjedoči Nicole Lurie, jedna od su-autorica istraživanja ustanove Rand.
"U Minneapolisu, gdje sam donedavno živjela, bilo je više imigracijskih valova. Prvo – ljudi iz Indokine, a nakon njih ogroman priljev useljenika iz Somalije. Na početku, niti jedan od Somalijaca s kojima sam dolazila u kontakt nije imao šećernu bolest. Danas, šećernu bolest ima polovica ljudi u toj useljeničkoj zajednici – prije svega zbog toga što su usvojili nezdrav, američki način prehrane."
Imigranti su inače vrlo raznorodna skupina. U Ameriku stižu iz gotovo svake zemlje svijeta. Mnogo je vrhunski obrazovanih, no mnogo je i nepismenih. Ima ih u svim društvenim klasama. Znanje engleskog jezika također je često presudno. Svi ovi čimbenici utječu na to kakvu će liječničku njegu oboljela osoba dobiti. Autorice istraživanja smatraju da bi se mnogi problemi riješili kada bi u Americi postojala univerzalna zdravstvena zaštita. Kathryn Derose međutim kaže da bi i tada potrebe useljenika bile jedinstvene.
"Neki problemi su vezani uz slabo poznavanje jezika. Zakon obvezuje bolnice koje primaju novac iz saveznog proračuna da osiguraju prevoditelje, no to se često ne provodi. Tu su također i brojni problemi bolnica i klinika koje liječe ljude bez zdravstvenog osiguranja, među kojima je i dosta useljenika."
Autorice istraživanja zabrinute su da bi u sadašnjoj političkoj klimi – kada javnost sve glasnije traži od vlasti da spriječe ilegalno useljavanje – moglo trpjeti zdravlje useljenika, bez obzira na njihov status.