Ovaj mjesec, američka kazališna scena obilježava veliku obljetnicu: prije 50 godina, 26. rujna 1957. na Broadwayu se počeo prikazivati mjuzikl "Priča sa Zapadne strane". Sadržajno utemeljen na Shakespeareovoj drami "Romeo i Julija", ovaj je mjuzikl Leonarda Bernsteina i Stephena Sondheima predstavio potpuno novi pristup glazbi, plesu i naraciji radnje u predstavi ovakvog tipa. U prilogu Georgea Dwyera, više o reprizi ovog autentičnog američkog klasika na njegovu 'zlatnu' obljetnicu.
Smještanjem radnje u 'slamove' New Yorka, u sjeni sukoba etničkih uličnih bandi, pedesetih godina prošlog stoljeća, "Priča sa Zapadne strane" predstavljala je pravu revoluciju na glazbenoj kazališnoj sceni. "1957, kada je održana premijera, bilo je to poput bombe - ništa takvo nije bilo viđeno ikad ranije" - tvrdi Nathan Scherich, jedan od protagonista ove sadašnje, obljetničke produkcije legendarnog mjuzikla.
Scherich glumi Tonyja, uličnog huligana koji čezne za boljim životom: "Tony se želi izvući iz bande; zna da u životu ima i drugih stvari a ne samo ulične bande. Ne zna što je to što hoće sve dok ne ode na ples u lokalnu vježbaonicu i vidi Mariju. Čim je ugleda, zna da je to ono za čim je tragao.
Sarah Darling interpretira lik Marije. Kaže da je Marija mlada i neiskusna djevojka, koja je tek došla u Ameriku, prije jedva mjesec dana: "Njezina je obitelj vrlo zaštitnički postavljena, ustvari i previše zaštitnički. Ona je stoga nestrpljiva da odraste i iskusi život u Americi."
Prštavost tog života bogato je portretirana u "Priči sa zapadne strane". Ali, ono što je predstavu činilo toliko inovativnom, bio je njezin opis života u urbanim 'slamovima' - i to kroz seriju glazbeno-plesnih točki kakve nikad ranije nisu bile viđene na američkim pozornicama.
"Glazba je upravo nevjerojatna ... najbolja u čitavom glazbenom teatru. Svakoga ponese, bez iznimke" - kaže Sarah Darling.
Pjesme iz mjuzikla "Priča sa Zapadne strane" ostavile su dubok trag u američkoj kulturi. Danas, pola stoljeća nakon premijere, izvedba ove predstave još uvijek postiže snažnu emocionalnu reakciju. "Ljudi su dirnuti na različite načine. Neki su na kraju predstave bijesni, jer tako reagiraju na tragičnu kulminaciju priče, drugi su žalosni. Svakoga ova predstava pogađa ravno u srce" - kaže Nathan Scherich.
Zasluga za to odlazi dijelom i Williamu Shakespeareu čiji je literarni genij oblikovao temeljnu priču. No, udruženi talenti američkih majstora glazbe, plesa i kazališne produkcije čine "Priču sa Zapadne strane" klasikom modernih dana jedinstvene i trajne draži.