Nakon što je prije nekoliko mjeseci Kongres odbio ambiciozni prijedlog predsjednika Busha za reorganizaciju imigracijskog sustava, o novom prijedlogu gotovo da se uopće i ne govori. To je ponukalo neke vladine agencije da udvostruče svoje napore u provedbi postojećih zakona i zaustave upošljavanje stranaca koji nemaju dokumente.
Kako javlja Michael Bowman, ovome se opiru tisuće američkih firmi koje ovise o radu ilegalnih useljenika.
Posljednjih nekoliko mjeseci izveden je niz pretresa u firmama za koje se sumnja da upošljavaju strance koji nemaju dozvolu za rad. Od tvornice kože u saveznoj državi Massachussetts, tvornica za preradu povrća u Oregonu te industrijskih klaonica u nekoliko država, imigracijska policija uhitila je tisuće radnika, uglavnom iz Južne Amerike, za koje se vjeruje da su nezakonito ušli u Sjedinjene Države.
Vlasnicima će se suditi i, ukoliko se dokaže da su prekršili zakon, morat će platiti visoke kazne.
Ministarstvo domovinske sigurnosti nalaže svim poslodavcima da temeljito prouče status svojih uposlenika – prvenstveno provjerom matičnog broja. Osim toga, kompanije će od sada moći provjeriti fotografije u službenim dokumentima - poput dozvole za stalni boravak - u bazama podataka u kojima su ti dokumenti pohranjeni kad su izdani.
Ove je mjere prije nekoliko tjedana najavio Ministar domovinske sigurnosti Michael Chertoff. "Na ovaj će se način moći utvrditi da li je osoba promijenila neke podatke na svom dokumentu ili možda zamijenila originalnu fotografiju lažnom" - rekao je ministar domovinske sigurnosti.
Ljudi koji se koriste krivotvorenim matičnim brojem prošle su godine u Americi prijavili zaradu od pola bilijuna dolara. Ima slučajeva da deseci radnika koriste isti matični broj, u više saveznih država. Vlasti potvrđuju da su krađa identiteta i krivotvoreni dokumenti uobičajena metoda ilegalnih useljenika.
Pritom firme često ‘zažmire’ jer im je stalo do jeftine radne snage. Kompanijama koje se oglušuju o zakon Michael Chertoff kratko poručuje: "Sve ćemo vas pohvatati i oštro kazniti."
Međutim, firme se žale da ih sadašnji propisi prisiljavaju da obavljaju posao imigracijske službe. Osim toga, ovaj će zakon rezultirati nestašicom radnika u ključnim ekonomskim granama, a mogao bi i zaustaviti proizvodnju – tvrde ugrožene industrijske grane. Primjerice, u mnogim je poljoprivrednim regijama Amerike voće i povrće počelo trunuti jer je ostalo neobrano.
Neki farmeri razmišljaju o prodaji zemlje i preseljenju u inozemstvo, kaže Austin Perez iz Saveznog ureda za američke farme: "Sve više poslova vezanih uz poljoprivredu bit će preseljeno u inozemstvo. A u nekim će mjestima cijene hrane porasti. Mislim da to Amerikanci ipak ne žele."
Čak i oni koji podržavaju ograničavanje imigracijske kvote smatraju da je prijedlog predsjednika Busha u vezi s rješavanjem problema ilegalnog useljavanja došao jednostavno prekasno.
Pobornike useljeničkih prava brine da će primjena ovog zakona dovesti do rasne i etničke diskriminacije. Prema mišljenju Eleanor Peltae iz Američke udruge imigracijskih odvjetnika, osnovni je problem u tome što propisi o nezakonitoj imigraciji nisu bili sveobuhvatni: "Problem je u tome što takav pristup ne rješava ovo pitanje u korijenu. Čak i najstroža provedba zakona ne jamči rješavanje problema na granici s Meksikom i neće otjerati one koji su odlučili doći u Ameriku da rade."
Vlada priznaje da sadašnja politika nije savršena. No, budući da Kongres nije odobrio predloženu imigracijsku reformu, tvrde da im ne ostaje ništa drugo nego da provode postojeće zakone.