U slijedećih nekoliko minuta, upoznajmo jednog ljubitelja neobičnih riječi, ali ne onih njegovog materinjeg engleskog jezika, nego drugih jezika. Adam Jacot de Boinod objavio je knjigu u kojoj je prikupio svoje omiljene neprevodive riječi iz 254 jezika.
Knjiga je naslovljena "Značenje riječi Tingo" i čitava posvećena – kako kaže autor – 'najneobičnijim, krajnje izražajnim i kulturološki informativnim riječima, jednako kao i onim bizarnima i smiješnima'. Sama riječ 'Tingo' dolazi s Uskršnjih otoka i znači: 'posuđivati predmete iz prijateljevog doma, jedan po jedan, dok više ništa ne preostane'.
Jacot de Boinodova fascinacija egzotičnim riječima počela je relativno nedužno dok je radio za jednu BBC-jevu kviz emisiju. Posao mu je bio da nađe čudne i neobične riječi.
"Iz čiste znatiželje, pogledao sam albansko-engleski rječnik od 1100 stranica, i za samo nekoliko minuta otkrio da postoji 27 albanskih riječi za 'brkove' i isto toliko za 'obrve'. Pomislio sam: pa ovo je prava riznica! Ustvari, danas bih rekao da, ako se bacite u proučavanje stvarno debelog rječnika nekog egzotičnog kraja svijeta, možete saznati više o tim ljudima i njihovoj kulturi nego da proučite većinu turističkih vodiča."
Jacot de Boinod kaže da je proučio oko 220 stranih rječnika kako bi prikupio riječi koje su se našle u njegovoj knjizi "Tingo". Među desecima tisuća vrlo zanimljivih riječi nije bilo uopće teško otkriti prave 'dragulje', kaže on.
"Recimo, perzijska riječ 'nakhur' znači 'deva koja neće dati mlijeko sve dok joj se ne poškakljaju nozdrve'. Ili, gurfur, jedna vrlo izražajna arapska riječ. Ona označava 'količinu vode koja se može zagrabiti šakom'. Naravno, tu je havajski jezik s rječju 'ohkullanockanocka', što znači 'dan koji se provede u nervoznom iščekivanju napada kašlja'."
Neke od riječi prikupljenih u knjizi "Značenje riječi Tingo" specifične su za određene kulture. Većini Amerikanaca, primjerice, ne treba 108 riječi koje koriste Havajci za različite tipove slatkog krumpira, ili 29 riječi kojima brazilsko pleme Banuit naziva mrave. Neke od tih riječi dobro bi došle i drugim narodima, jer se radi o prilično univerzalnoj primjeni: recimo, indonežanska riječ 'neko-neko' odnosi se na 'osobu koja ima kreativnu ideju koja samo učini stvari još gorima'. Ili, 'baku-shan', japanska riječ koja opisuje ženu koja izgleda sjajno kad ju se gleda odostraga, ali ne i sprijeda. Tu su i riječi iz jidiša – 'shmugeggeshnorrer', 'paskudnik' ili 'yold' – koje sve znače 'gubitnik'.
No, Jacot de Boinod je posebice vezan uz riječi koje opisuju vrlo specifične lokalne običaje ili zanimanja.
"Vrlo mi je draga inuitska riječ 'areodjarekput', koja znači 'zamijeniti žene samo na nekoliko dana'. Ili turska 'cigerci' koja znači 'prodavač jetri i plućica'. Sve to nam govori koliko raznolikosti postoji u svijetu i kako bismo trebali biti sretni i zahvalni za to. Jezici danas odumiru iznimno brzo – po jedan svaka dva tjedna! – i stvarno bismo trebali učiniti sve što možemo da se oni održe, očuvaju i koriste u svom svojem bogatstvu."
Neke riječi iz različitih jezika američkih Indijanaca daju uvid u to kako su njihove kulture gledale na druge kulture i njihove proizvode. Recimo, u jeziku Hopija, jedna jedina riječ označava i insekte i avione i pilote, ustvari 'sve što leti, a nije ptica'. U jeziku Apaša, dijelovi automobila označavaju se nazivima dijelova tijela: prednji branik se naziva isto kao i čeljust, šasija kao leđa, akumulator kao jetra, a spremnik za gorivo kao želudac, i tako dalje. Knjigu Adama Jacot de Boinoda "Značenje riječi Tingo i druge iznimne i neprevodive riječi sa svih strana svijeta" objavio je Penguin Press.