G. 2011, prvo godište američke poslijeratne generacije, takozvanih baby-boomera – rođenih između 1946. i 1964. – navršit će 65. godinu života, kad im se otvaraju opcije umirovljenja. I dok ukupno više od 78 milijuna baby-boomera razmišlja kako će provesti svoje zlatne godine, američki se biznisi sučeljavaju s vrlo ozbiljnim nedostatkom radne snage i najvećim odljevom mozgova u povijesti ove zemlje.
Prema jednoj novoj studiji, američki biznisi nisu pripremljeni za umirovljenje baby-boomera. Diane Piktialis, i sama baby boomer, radi za istraživačko poslovnu skupinu Conference Board, koja je provela spomenutu studiju.
"Populacija baby boomera u rekordnom broju će početi odlaziti u mirovinu, a broj potencijalnih uposlenika koji stiže u mlađim generacijama nije dovoljan za popunjavanje svih radnih mjesta koja će ostati ispražnjena. Kompanije ne samo da fizički nemaju dovoljno radne snage za zamjenu uposlenika koji odlaze u mirovinu, nego nisu niti uspostavile neke programe za transfer znanja tih zrelih, starijih uposlenika mlađima koji tek dolaze u poslovnu sredinu."
Diane Piktialis kaže da bi kompanije trebale, umjesto da brinu oko umirovljenja baby boomera, razmisliti kako da te baby boomere zadrže u radnom odnosu.
"Najveći izazov će biti kako organizirati pravilnike svoje kompaniji tako da stariji uposlenici, koji su sposobni i žele još raditi, ostanu raditi u njoj raditi."
Dobra strana tog pitanja je činjenica da baby boomeri, premda će biti dovoljno stari da odu u mirovinu i iskoriste svoje mirovinske beneficije, većinom ne žele odreći se svog aktivnog stila života. Mnodi su voljni nastaviti raditi ako bi mogli koristiti ne puno, nego djelomično radno vrijeme ili fleksibilni raspored.
"Sve studije pokazuju da oko 70 do 80 posto baby boomera, kad ih se upita, kažu da bi voljeli nastaviti raditi, ali ne u obujmu kao ranije. Dijelom, razlog tako aktivnog života leži u činjenici da su baby boomeri znatno bolje obrazovani i zdraviji nego što su bili njihovi vršnjaci u ranija vremena. Ljudi žele ostati angažirani u društvu, žele i dalje doprinositi zajednici, žele održati um intelektualno stimuliranim."
Prema Diani Piktialis, kompanije, a i neprofitne organizacije, morat će 'prekrojiti' svoje metode regrutiranja novih uposlenika ako žele iskoristiti potencijale generacije baby boomera. Sada je, naime, proces traganja za novim uposlenicima uglavnom okrenut ka sveučilištima, odnosno ka mladima; vrlo je malem broj kompanija, kaže gospođa Piktialis, koje imaju iskustva u regrutiranju zrele radne snage.
Stephen Kotlikoff, profesor ekonomije na Sveučilištu Boston, kaže da će najveće posljedice umirovljenja generacije baby boomera biti financijske prirode. Kad oni odu u mirovinu i više ne budu zarađivali svoje plaće i plaćali na njih poreze, društvo će morati naći načine za financiranje vladinih programa na fiskalno odgovoran način.
"Pravi problem s umirovljenjem baby boomer generacije bit će velik broj starijih ljudi koje će trebati uzdržavati u usporedbi s brojem onih koji će iz svog rada i plaće izdvajati pristojbe za državni mirovinsko-socijalni fond. Trenutno se iz državnih sredstava na ime socijalne sigurnosti - dakle državne penzije -, te programa Medicare i Medicaid, izdvaja po 30 tisuća dolara po jednoj starijoj osobi. Kad generacija baby boomera ode u mirovinu, ta će izdvajanja, u današnjoj vrijednosti dolara, iznositi oko 50 tisuća dolara po osobi. To znači, blizu 3 do 4 bilijuna dolara godišnje!"
I vlada i privatni sektor već godinama pokušavaju naći rješenja za problem umirovljenja tako velikog broja ljudi, kao što će se dogoditi s generacijom baby boomera. Sada im je ostalo manje od pet godina da iznađu ta rješenja.