Sjedinjene Države provode reformu svojeg programa pomoći drugim zemljama. Washington kaže da radi na smanjivanju siromaštva putem održivog ekonomskog rasta, a ne kroz grantove i nepovratne zajmove.
Pod pritiskom kritika da je američka pomoć inozemstvu neučinkovita, državna tajnica Condoleezza Rice pokrenula je velike promjene u programima pomoći drugim zemljama. Za taj ogroman projekt, koji obuhvaća reformiranje 23 različita programa, trebalo je vremena da se uhoda. "Vjerujem da smo na početku vrlo važnog procesa reforme. Nismo ni blizu kraja, pa ni na sredini tog procesa, nego na samom početku. Stalno moramo i budemo radili na poboljšavanju te reforme".
Tako kaže Henrietta Fore, nova direktorica Američkog programa pomoći inozemstvu, koja je nadležna za provođenje plana predsjednika Busha o pomoći inozemstvu. Pred jednim forumom u Washingtonu, ona je ovih dana izjavila da je taj program sučeljen s mnogim izazovima. Frustracije oko američkog vladinog programa pomoći inozemstvu postoje već jako dugo.
Kritičari optužuju dužnosnike da programi nisu transparentni, niti financijski postavljeni na najzdravije noge. Kako kažu, programi financijske pomoći drugim zemljama trebali bi udovoljavati standardima učinkovitosti korporativnog svijeta, jednako kao i davati veće rezultate za uložena sredstva. John Danilovich vodi Korporaciju Millenium Challenge, MCC, razvojni projekt američke vlade dizajniran za potrebe najsiromašnijih zemalja u svijetu. "Naš se rad temelji na vrlo zdravim osnovama: zemlje koje su dio MCC-jevih programa već su ranije, prije ulaska u naš program, uspostavile vlastite institucionalne strukture – političke, ekonomske i društvene – te provele institucionalne, ustavne i zakonodavne reforme koje su bile neophodne da bi uopće udovoljile kriterijima MCC-ja".
Danilovich kaže da MCC-jevi programi pomoći od zemalja koje primaju tu pomoć zahtijevaju da budu odgovorne za vlastiti razvitak. "Od tih se zemalja traži da provedu značajne reforme u odnosu na to kako su ranije obavljale svoje poslove. Moraju imati dobre vlade i dobru upravu. Moraju investirati u vlastito stanovništvo … moraju imati ekonomsku slobodu".
Američki godišnji budžet programa pomoći inozemstvu, u visini od 23 milijarde dolara, pokriva širok raspon programa, od cijepljenja u zemljama Trećeg svijeta, pa do vojnih i ekonomskih subvencija. Najveći pojedinačni primatelji američke financijske pomoći su Izrael i Egipat. Prema prijedlogu administracije predsjednika Busha za budžet 2008, smanjena je pomoć za razvitak demokracije u zemljama Istočne Europe i Rusiji.