Zemlje diljem svijeta se pripremaju za borbu sa virusom ptičje gripe koji bi, ukoliko postane direktno virulentan za ljude, mogao izazvati epidemije ogromnih razmjera. Cijepljenje do sada nije bilo prihvaćeno kao efikasan način sprečavanja širenja virusa H5N1. No, shvaćanja se mijenjaju.
Glavni razlog zbog kojega se do sada nije ozbiljnije pokušalo proizvesti cjepiva protiv virusa ptičje gripe je činjenica da ovaj organizam mutira takvom brzinom da bi jedna vrsta cjepiva teško bila efikasna u sprečavanju širenja zaraze.
Steven Riley sa Sveučilišta u Hong Kongu, objašnjava zašto mnoge institucije ipak proizvode cjepiva i stvaraju zalihe: "Nova cjepiva su proizvedena za korištenje u ljudima i za njihovu proizvodnju koriste se postojeći sojevi virusa. Oni doduše nisu u stanju efikasno se širiti sa jedne osobe na drugu, ali naša je pretpostavka da ukoliko se to dogodi, novi sojevi će imati dosta sličnosti sa ovim sadašnjim sojem. Dovoljno sličnosti da nam omoguće proizvesti cjepiva koja bi nas mogla barem donekle zaštititi."
Problem s kojim se znanstvenici sada susreću je kako proizvesti i pohraniti dovoljnu količinu cjepiva koja bi mogla zatrebati ukoliko dođe do pandemije ptičje gripe. I dok neki nastoje unaprijediti produktivnost pogona za proizvodnju, drugi opet nastoje razviti nove postupke cijepljenja. Steven Riley i njegove kolege spadaju u tu drugu skupinu. "Rezultati naših istraživanja pokazuju da bi se davanjem manje količine cjepiva većem broju ljudi značajno smanjio broj osoba koje bi virus mogao zaraziti," kaže Riley.
Riley pojašnjava kako bi nivo zaštite bio drugačiji od onog na koji smo navikli nakon cijepljenja standardnim cjepivima, ali kod virusa ptičje gripe ništa nije standardno. On smatra da bi čak da se ovakvim cijepljenjem samo odgodi početak bolesti kod nekih ljudi ili da se simptomi bolesti umanje, rezultati bili hvalevrijedni. On smatra da bi njihova studija mogla dati zakonodavcima novi način zaštite javnosti od razornih posljedica pandemije ptičje gripe.