Madeleine Albright, žena koja je proživjela život u ostvarenju američkog sna. Ona je od kćeri čehoslovačkog diplomata postala prva žena na dužnosti američkog državnog tajnika.
Madeleine Albright rođena je 1937. godine u Pragu. Njeni roditelji Židovi, koji su prešli na katoličanstvo kako bi izbjegli nacistički pogrom, pobjegli su 1939. godine u London nakon što su nacisti uhitili mnoge njihove rođake. Otac Madeleine Albright služio je kao diplomat, a kad je obitelj 1948. godine stigla u Sjedinjene Države on je postao dekan, utemljitelj postdiplomskog studija međunarodnih odnosa na Sveučilištu Colorada u Denveru. Gospođa Albright kaže da joj je otac postao uzor. "On je bio diplomat, potom profesor i humanist. Svidjelo mi se kako je živio i to mi je postalo inspiracija".
Albright je postala američka državljanka 1957. godine dok je bila studentica na koledžu Wellesley u Massachusettsu. Kako kaže, oduvijek se posebno divila tome – što znači biti Amerikanac. "Ja sam naturalizirana Amerikanka i oduvijek sam mislila kako je ovo jedna nevjerojatna zemlja, izvanredna na mnoge načine. Vjerujem da svijet treba Ameriku koja je aktivno uključena u globalna zbivanja, koja je velikodušna, koja radi u partnerstvu s drugima te pomaže u vođenju vrlo složenog međunarodnog sustava".
Nakon što je diplomirala političku znanost 1959. godine udala se za novinara iz Chicaga, Josepha Albrighta. Dok je podizala obitelj doktorirala je javno pravo i upravljanje na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Albright je od 1976. do 1978. godine radila u uredu senatora Edmunda Muskiea. Kako kaže, voljela je svoj posao i oduvijek bila pasionirana kada je u pitanju politika. "U demokraciji, politika je sredstvo za rasprave i meni se sviđao svaki aspekt toga. Surađivala sam s izuzetnim političkim osobama poput Eda Muskiea, Waltera Mondalea, predsjednika Jimmya Cartera i Billa Clintona te sada Hillary Clinton. Vjerujem da politika nije loša – ona je način na koji demokracija razgovara sama sa sobom".
Njen apetit za politikom doveo ju je do službe u Uredu predsjednika Jimmya Cartera, a kasnije u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Nakon Carterovog izbornog poraza predavala je na fakultetu Georgetown u Washingtonu, a u politku se vratila 1993. godine kada ju je predsjednik Bill Clinton imenovao na dužnost veleposlanice u Ujedinjenim narodima. Albright priznaje da je to bio težak posao. "Žao mi je što naša vlada nije više učinila da pomogne Ruandi. Na temelju analiza procijenili smo da bi bilo jako teško uputiti postrojbe na vrijeme i zaustaviti genocid i ubijanje no voljela bih da smo ipak pokušali".
Albright je ušla u povijest 1997. godine kada je postala 64-ti državni tajnik Sjedinjenih Država, prva žena na toj dužnosti. U tom svojstvu pomogla je oblikovati američku politiku prema Srednjem istoku, Kini, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Od kada je napustila State Department, na kraju drugog mandata predsjednika Clintona 2001. godine, Madeleine Albright nije se prestala zanimati za politiku.
Ona vjeruje da Sjedinjene Države imaju jedinstvenu ulogu na svijetu, ali da je moraju igrati u suradnju s drugima. "Sjedinjene Države i dalje su prijeko potrebna nacija u globalnim okvirima no to ne znači da bi trebale djelovati same. Naša uključenost u svjetska zbivanja nije ono što nam je donijelo određene probleme no nama će se nametnuti zadatak rješavanja problema u 21. stoljeću. Osoba sam koja vjeruje u dobrotu Amerike, u humanitarni duh te da je u američkom nacionalnom interesu da pomogne obima koji gladuju ili onima koje su zlostavlja diljem svijeta".
Madeleine Albright trenutno služi kao predsjednica Nacionalnog demokratskog instituta za svjetska zbivanja. Nedavno je objavila dvije knjige: Madam Secretary: A Memoir te The Mighty & The Almighty – Reflections on America, God and World Affairs.