Znanstvenici kažu da dubinsko ribarenje ugrožava ekološke sisteme oceana i mora uništavajući koraljne zajednice i prijeteći istrebljenju nekih ribljih vrsta. A sve to da bi se još neka riba našla na jelovniku stanovnika bogatih zemalja.
U tajnovitim dubinama oceana pronaći se može riba sa vrlo neobičnim znanstvenim imenom koje u prijevodu znači «slinavoglava». Ime zvuči pomalo degutantno pa je ista ova vrsta na tržnicama i u restoranima diljem svijeta poznata kao «gruba-narančasta». Ova je riba odličnog okusa i popularnost joj rapidno raste u Sjedinjenim Državama.
No, javnost ne zna da je gruba jedna od najstarijih vrsta riba. Selina Heppell je oceanolog pri Državnom sveučilištu savezne države Oregon. Odaje nam još neke od tajni ove interesantne životinjske vrste:
"Ova vrsta raste jako, jako polako. Spolnu zrelost ne dostiže dok ne navrši 34. godinu života, a životni vijek joj je i do 150 godina. Ove ribe privlače izbočenja na oceanskom dnu što tumačimo njihovim nastojanjem da u tom velikom i tamnom otvorenom prostoru, što lakše pronađu hranu ili partnera za parenje. Ovo okupljanje na jednom mjestu ih čini i lakom metom dubinskog ribarenja."
Selina Heppell pojašnjava da su izbočenja koja nam je spomenula ustvari ekvivalentna brežuljcima i planinama na kopnu i da im je podrijetlo vulkansko. U par posljednjih desetljeća, komercijalne ribarske brodice za dubinsko ribarenje, unaprijedile su svoju tehnologiju. Ova vrsta ribarenja traži skupu opremu što i ulov čini skupljim. Zato si ga priuštiti mogu uglavnom žitelji bogatih zemalja. A vlade nekih zemalja, primjerice Japana, Rusije i Australije subvencioniraju ovu vrstu ribarstva pomažući joj da se održi kao profitabilna grana industrije.
Istrebljenje «grube narančaste» samo je jedan od problema koje donosi sve učestalije dubinsko ribarenje. Matthew Gianni, član amsterdamske Koalicije za očuvanje dubokih voda, pojašnjava kako mreže, osim ribe, ugrožavaju još jedan oblik života – koralje. "One ne samo da hvataju ribu, nego lome i uništavaju koralje koji rastu na površini podmorskih planina. Ukoliko se uništi dovoljno koraljnog pokrova, ekosistem tog područja će kolabirati. Nekada životom krcata područja postati će pustare."
Gianniev škotski kolega, Murray Roberts iz škotskog saveza za zaštitu podmorja dodaje da uništavanje koralja ne samo uništava sadašnjicu nego ima katastrofalne posljedice na otkrivanje tajni prošlosti: "Koralji su pravi, živi arhivi koji sadrže informacije iz prošlosti područja u kojem rastu. Njihove ljušture sadržavaju podatke o kemijskom sastavu morske vode koja nam može pomoći odrediti temperaturu mora u tim davnim danima. Njihovim uništavanjem, uništava se svojevrsna klimatska arhiva."
Većina dubinskog ribolova odvija se u slobodnim međunarodnim vodama ili područjima koja ne pripadaju ni jednoj zemlji. Zato je pravila i zakone ne samo teško uspostaviti nego ih je i teško kontrolirati. Znanstvenici i članovi raznih grupa za zaštitu okoliša nastoje uputiti na katastrofalne posljedice ovog ribarenja. Vidljiv uspjeh njihovih nastojanja za sada nije zabilježen, jer većina potrošača još uvije ne shvaćaju opseg katastrofe kojoj pridonose.