Linkovi

Odražava li američka vanjska politika karakter nacije?


Prema nedavnoj anketi koju je britanski BBC proveo u 27 zemalja, većina ljudi smatra da Sjedinjene Države imaju negativan utjecaj u svijetu. Neka druga istraživanja pokazuju da američka politika, kao i ponašanje, podgrijavaju takve osjećaje. Jela de Franchesci priredila je za našu rubriku U žarištu prilog o načinima na koje američke vrijednosti utječu na to kako Amerikanci gledaju na sebe i na ostatak svijeta.

Mnogi stručnjaci primjećuju da velika većina Amerikanaca podržava oblik vlade kakav ima. Ankete javnog mnijenja pokazuju da se Amerikanci razlikuju od stanovnika drugih zemalja po načinu na koji vjeruju da njihov politički sustav ispunjava ideal slobode govora, poštenih izbora i nepristrane pravde.

Mnogi Amerikanci također se slažu da su i njihov Ustav i sustav slobodnog poduzetništva bili ključni za velika dostignuća njihove zemlje. Prema anketama, većina Amerikanaca vjeruje da bi građani drugih zemalja bolje živjeli kad bi usvojili te vrijednosti.

Međutim, iako vrlo malo ljudi osporava uspješni demokratski sustav, mnoge ankete pokazuju da ljudi širom svijeta pretpostavljaju da je američki nacionalizam pokretačka snaga američke vanjske politike. Također tu je i zabrinutost da Amerikanci žele iskoristiti svoju silu kako bi nametnuli svoj način života drugima. Ipak, mnogi stručnjaci se slažu da, iako su Amerikanci ponosni na svoj oblik vladavine, njihov je nacionalizam pasivne prirode.

Andrew Kohut, predsjednik Istraživačkog centra Pew, u Washingtonu, koautor je knjige 'Amerika protiv svijeta: Kako smo različiti i zašto nas ne vole'. On kaže da je "sadašnji stav Amerikanaca da ignoriraju ostatak svijeta, ne žele ih uključiti u svoje poimanje stvari. Postoje ljudi koji vjeruju da bi širenje demokracije mogla biti dobra stvar za Sjedinjene Države. Običan Amerikanac vjeruje da većina ljudi najvjerojatnije želi demokraciju. Međutim, ne osjećaju potrebu da uvjere narode u drugim zemljama da postanu demokratski ili usvoje američke vrijednosti."

Kohut kaže da su Amerikanci neobično samokritični. U istraživanju njegove organizacije Pew, provedenom u 16 zemalja – uključujući i Sjedinjene Države –, oko 70 posto Amerikanaca opisalo je svoje sunarodnjake kao pohlepne. Gotovo polovica ih smatra nasilnima, a 39 posto ih opisuje kao nemoralne. Amerikanci su najkritičnije procijenili svoje sunarodnjake, kritičnije od bilo koje druge zemlje uključene u ispitivanje.

Andrew Kohut kaže da je još jedna pogrešna pretpostavka o Amerikancima da njihova duboka vjerska osjećanja utječu na odnose Sjedinjenih Država s ostatkom svijeta: "U većini naših anketa, koje sad već provodimo dva desetljeća i u kojima smo postavljali pitanja od invazije na Irak pa do toga trebaju li Sjedinjene Države pomoći Bosni ili Kosovu, pronašao sam vrlo malo veze između vjerskih osjećanja Amerikanaca i toga kako se osjećaju glede nekog pitanja vanjske politike općenito. Postoji određena veza među nekim skupinama u odnosu na politiku prema Izraelu, ali to je uistinu izuzetak."

Prema nekim kritičarima, odvojenost crkve od države prilično je mutna u Sjedinjenim Državama. Međutim, direktor za vanjsku politiku pri njemačkom fondu Marshall u Washingtonu John Glenn ukazuje na američko jedinstveno vjersko iskustvo: "U Europi su mnoge crkve u mnogim državama bile državne crkve. U Austriji, crkva još uvijek prima novac od države kroz poreze. U Sjedinjenim Državama crkva je oduvijek bila u privatnoj sferi. Tako da je za Amerikance osjećaj opasnosti da bi crkva mogla imati moćnu ulogu u političkom životu znatno je niža. Kao rezultat toga, mislim da je za Amerikance korištenje religioznog rječnika često u manjoj mjeri prijetnja."

Glavna zamjerka svijeta, kaže John Glenn, jest vjerovanje mnogih Amerikanaca da je rat nešto nužno kad je u pitanju pravedna stvar. Međutim, dodaje da su Amerikanci drugačiji od ostalih zbog odgovornosti njihove zemlje za održavanje svjetskog mira i globalnog blagostanja. To se – po riječima Johna Glenna – najbolje odražava u tome kako Amerikanci i Europljani gledaju na uspon Kine.

"Pitate li Amerikance i Europljane 'Predstavlja li Kina ekonomsku ili vojnu prijetnju?', većina Europljana će odgovoriti da je riječ o ekonomskoj prijetnji, dok će Amerikanci reći da je riječ i o vojnoj i o ekonomskoj prijetnji. Ne čudi stoga što su Amerikanci, koji imaju vojsku stacioniranu na Dalekom istoku, svjesni vojnih pitanja s Kinom. Sjetite se da je za Amerikance kraj rata u Europi 1945. godine bio tek kraj rata na jednoj fronti, dok se on još uvijek vodio na Pacifiku," kaže Glenn.

Andrew Kohut iz Istraživačkog centra Pew kaže da je snažni individualizam jedna od karakteristika po kojoj se Amerikanci razlikuju od ostatka svijeta: "Amerikanci vjeruju da njihov uspjeh u životu ovisi o njima a ne o višim društvenim silama. I to oblikuje američki optimizam i poglede na politiku i položaj Amerike u svijetu. Kao posljedica toga, Amerikanci pružaju manju podršku svojoj vladi i manje uvažavaju međunarodne institucije."

Ipak, neki drugi analitičari, poput Stevena Kulla, direktora Odjela za poglede na međunarodnu politiku pri Sveučilištu Maryland, ističu da Amerikanci vole biti u suglasju s ostatkom svijeta. Kullova nova knjiga 'Pogrešno čitanje javnosti' bavi se onim što utječe na američke stavove o ratu u Iraku.

"Jedan od glavnih čimbenika je da li vjeruju da ljudi širom svijeta odobravaju da su američke postrojbe u Iraku. Za Amerikance je teško podržavati rat u Iraku i istovremeno smatrati kako se s njime ne slaže ostatak svijeta. Primjerice, ako većina Iračana želi da se Sjedinjene Države povuku iz njihove zemlje, velika većina Amerikanaca će reći da se trebaju povući. Ako stanovništvo na Srednjem istoku ne želi da su tamo stacionirane američke postrojbe, tad će većina Amerikanaca reći da ih od tamo treba povući," kaže Kull.

Mnogi se analitičari slažu da bi bolje razumijevanje ideja koje su važne Amerikancima moglo zaustaviti plimu anti-amerikanizma, dodajući da uzajamno povezani svijet poziva i Sjedinjene Države i druge zemlje da se više prilagode jedni drugima.

XS
SM
MD
LG