Donose li genetska testiranja obećanja o boljem zdravlju ili opasnosti? Dok liječnici analize DNK doživljavaju kao put ka dužem i zdravijem životu, mnogi aktivisti za prava privatnosti plaše se da bi takva testiranja uposlenike mogla koštati njihovog posla.
Genetička testiranja donose sa sobom mogućnosti ranog ustanovljavanja nečije povećane sklonosti ka obolijevanju od raka ili neke druge po život opasne bolesti, na temelju analize DNK s kojom je ta osoba rođena. Već sada testovima se mogu identificirati žene s većim rizikom obolijevanja od raka dojke, tako da se mogu ranije i češće kontrolirati.
U razvitku su testovi koji će odrediti najefikasnije liječenje za osobe sa srčanom bolešću. Mnogi ljudi, međutim, gledaju na genetska testiranja s velikim oprezom; plaši ih da bi nepovoljni nalazi mogli rezultirati otpuštanjem s posla djelatnika koji potencijalno može oboljeti od teže bolesti, ili njegovog gubitka zdravstvenog osiguranja. Kongres već duže vrijeme razmatra mogućnost izglasavanja zabrane 'genetske diskriminacije'. Neki zakonodavci to doživljavaju kao, u temelju, pitanje građanskih prava, ali drugi kažu da je reagiranje usvajanjem specifičnog zakona jednako kao da se čovjek brani od komarca mitraljezom.
David Escher, uposlenik jedne od američkih željeznica, na vlastitom je primjeru iskusio neugodne mogućnosti genetskih testiranja. Nakon 26 godina fizičkog rada, razvio je sindrom karpalnog tunela, bolno stanje šake koje često zahtijeva kirurški zahvat. Liječnici su se složili da je poremećaj rezultat njegovog rada. Njegova kompanija, međutim, potajno je zatražila izvođenje genetskih testova da se vidi ima li Escher genetsku predispoziciju za takvu bolest. Na kongresnom saslušanju, Escher se prisjetio svojih nevolja.
"Bilo mi je to vrijeme najvećih iskušenja u životu. Srce mi se stisnulo jednog dana kad je moja sedmogodišnja kćerka počela plakati jer se - kako je rekla – bojala da će tata izgubiti posao. Svi smo se bojali da će nam se život potpuno preokrenuti."
Escher i još 35 njegovih kolega tužili su kompaniju i, na koncu, se s njom nagodili za odštetu zbog pretrpljenih strahovanja. Bez obzira na taj sretniji ishod, mnoge udruge vrše pritisak na zakonodavce da zaštite građane od potencijalne zlouporabe povjerljivih medicinskih informacija. Oni, isto tako, traže da se genetsko testiranje proglasi potencijalnom metodom nezakonite diskriminacije.
Mnogi se američki biznisi protive takvom zakonu smatrajući da bi mogao otvoriti vrata lavini žalbi protiv poslodavaca kod vladine Komisije za jednakost pri upošljavanju. Mic hael Eastman, izameričke Trgovinske komore, poslovne udruge koja predstavlja više od 3 milijuna biznisa, objašnjava:
"Kad se podnesu žalbe Komisiji za jednakost pri upošljavanju, u oko 60 posto slučajeva Komisija ocijeni da žalbi nema mjesta. Međutim, nezadovoljni uposlenik podnese zasebne žalbe po svakoj mogućoj osnovi – rasi, spolu, sobi i tako dalje. Diskriminacija na temelju genetskog testiranja bila bi samo još jedna dodatna osnova na popisu svih onih od kojih se poslodavci moraju braniti."
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da se više od 90 posto Amerikanaca protivi mogućnosti da njihovi poslodavci saznaju rezultate bilo kakvih genetskih testiranja. … Trenutno postoji više od tisuću raznih testova koji mogu pokazati posjeduje li netko nasljednu sklonost ili povezanost s nekom bolešću. Kada bi više ljudi pristalo na testiranja, kažu znanstvenici, dobiveni podaci bi im mogli pomoći da žive duže i ostanu zdravi. Predsjednik Bush je već najavio da bi potpisao zakon o zabrani genetske diskriminacije