Linkovi

Ratne ovlasti između Kongresa i predsjednika


Predstojeća rasprava u američkom Senatu o odluci predsjednika Busha da pošalje u Irak dodatne vojne snage služi i kao podsjetnik povijesnih napetosti koje su postojale između predsjednika i Kongresa u vrijeme nekog rata.

Prema američkom Ustavu, Kongres ima ovlast da proglasi rat i financira vojne operacije; predsjedniku je dana uloga vrhovnog vojnog zapovjednika, kao i odgovornost za provođenje vojnih operacija. Neki Demokrati vjeruju da je došlo vrijeme da se Kongres suprotstavi predsjednikovom povećavanju broja američkih vojnika u Iraku uskraćivanjem financiranja za te dodatne snage. Među njima je senator iz Wisconsina Russ Feingold. "Ako i kada Kongres bude djelovao u skladu s voljom američkog naroda da okonča naš angažman u iračkom ratu, onda će on – Kongres – konačno provoditi ulogu koju su mu dodijelili utemeljitelji naše nacije. Odnosno, definirat će prirodu naših vojnih angažmana i djelovati kao kontrola predsjednika čije političke odluke oslabljuju našu zemlju".

Mnogi Republikanci i neki Demokrati protive se ideji o ukidanju financiranja. Republikanski senator Orrin Hatch tvrdi da postoje ograničenja moći Kongresa u vezi s ratom, te da bi ukidanje financiranja odaslalo krivu poruku američkim vojnicima koji se bore u Iraku. "Delegati koji su oblikovali naš ustav odbacili su davanje ovlasti Kongresu da vodi rat u korist proglašavanja rata. Na jednak način, taj je ustavotvorni skup jednoglasno odbacio amandman kojim bi Kongresu bila dana ovlast da proglasi mir. Dakle, ideja da Kongres ima neke jasne ovlasti da okonča rat i proglasi mir ne proizlazi iz ustava. Poruka našim vojnicima bila bi da im mi više ne pružamo podršku, ni njima niti njihovoj misiji".

Povjesničari kažu da su utemeljitelji američke republike bili vrlo odlučni da većinu ovlasti vlade u slučaju vođenja rata stave u ruke Kongresa. Louis Fisher, stručnjak za ustavno pravo pri Kongresnoj knjižnici, nedavno je o tome svjedočio pred jednim senatskim pododborom. "Kada pogledate naše utemeljitelje i tvorce ustava, onda vidite da su oni povukli pouku iz povijesti da izvršna vlast, čelnici, tijekom vremena, tragajući za slavom, uvlače svoje zemlje u ratove koji su bili pogubni i po narod i po državnu riznicu. Zato je, dakle, ovlast pokretanja rata stavljena u djelokrug Kongresa, a predsjednik ima izvjesne ovlasti obrambene prirode da uzvrati na iznenadne napade".

No, povjesničari, isto tako, ističu da u ustavu postoji izvjesna dvojbenost oko podjele ovlasti između predsjednika i Kongresa u vrijeme rata. Walter Dellinger je radio u Ministarstvu pravosuđa tijekom administracije predsjednika Clintona, a sada predaje na Pravnom fakultetu Sveučilišta Duke, u Sjevernoj Carolini. On tvrdi da je Kongres povijesno imao važnu ulogu u odlučivanju kada će Sjedinjene Države ići u rat i kako dugo će biti u ratu. "Predsjednik – kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga – ima ovlasti biranja vojnih zapovjednika, određivanja taktike, odlučivanja kako da se provedu zadaci koje je zadala vojska i slično. No, Kongres, na koncu, odlučuje o razmjerima, misiji i trajanju uporabe vojne sile. To su priznavale administracije iz obiju stranaka".

U prošlosti, Kongres je koristio svoje ovlasti u vezi s ratom da bi ukinuo ili ograničio financiranje rata u Vijetnamu, kao i u slučaju sukoba u Somaliji, Bosni i Hercegovini, te Kambodži. Neki pravni eksperti smatraju da je Kongres u nekim ranijim slučajevima otišao predaleko u korištenju svojih ratnih ovlasti, te da predsjednik mora preuzeti čelnu ulogu u vrijeme rata. No, čak i neki republikanci upozoravaju predsjednika Busha da ne ignorira tradicionalnu ulogu Kongresa da nametne svoju volju tijekom rata. Senator Arlen Specter, iz Pennsylvanije. "Predsjednik je opetovano rekao da je on onaj koji donosi odluke. Ja bih predsjedniku ukazao – uz puno poštovanje – da on nije jedini koji donosi odluku ... donošenje odluke je podijeljena i zajednička odgovornost".

Sjedinjene Države su službeno proglasile rat protiv drugih zemalja 11 puta u svojoj povijesti. Svaki put, proglas je zatražio predsjednik, bilo pismeno ili osobno pred zajedničkim zasjedanjem oba doma Kongresa. Posljednji put, Sjedinjene su Države proglasile rat u vrijeme Drugog svjetskog rata. Otada, od Kongresa se tražilo da ovlasti čitav niz vojnih angažmana, uključujući i trenutni u Iraku.

XS
SM
MD
LG