Washingtonska Zaklada Heritage i dnevnik Wall Street Journal objavili su svoje godišnje istraživanje o stanju gospodarskih sloboda u svijetu. Hrvatska je ozbiljno nazadovala: prošle godine bila je kategorizirana kao 'uglavnom slobodna ekonomija' - na 55. mjestu od 161 države. Ove je godine Hrvatska na 109. mjestu, i smatra ju se zemljom u kojoj ekonomija nije slobodna.
Rezultate istraživanja objašnjavaju Joel Anand Samy i Nataša Srdoč, osnivači Instituta Adriatic iz Rijeke, koji su jučer u Zagrebu predstavili ovu studiju.
Kada je u pitanju stanje tržišnog gospodarstva, od 41 europske zemlje, Hrvatska je na 37. mjestu. Iza nje su jedino Bosna i Hercegovina, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.
Istraživanje analizira niz kategorija 'ekonomske slobode': slobodu poduzetništva, slobodu na trgovinskom, fiskalnom i monetarnom planu, slobodu od miješanja države u ekonomiju, slobodu ulaganja, slobodu od korupcije, slobodu na području radnog prava te zaštitu vlasničkih odnosa.
Joel Anand Samy, osnivač Instituta Adriatic, ustanove koja promiče ekonomske reforme i tržišno gospodarstvo, kaže da je hrvatski plasman tako loš prvenstveno zbog toga što su tijekom prošle godine druge tranzicijske zemlje u regiji brže napredovale. "Ovaj rezultat nije dobar za hrvatske građane, odnosno hrvatske porezne obveznike. Hrvatski poduzetnici i investitori općenito vrlo su frustrirani zbog toga što ekonomija nije slobodna i zbog toga što se stanje brže ne mijenja. Rezultati su najlošiji u kategorijama koje su izravno vezane sa stanjem u hrvatskom sudstvu, koje nedovoljno štiti vlasnička prava. Ako Hrvatska želi privući strane investicije i provesti tržišne reforme morat će se početi poštivati zakoni" - smatra Joel Anand Samy.
Nataša Srdoč iz Instituta Adriatic kaže da je posebno alarmantna činjenica što se u posljednjih deset godina 'apsolutno ništa nije promijenilo na planu zaštite vlasničkih prava'. Upravo je u ovoj kategoriji Hrvatska na dnu europske ljestvice i tu je dobila svoju najgoru ocjenu – zbog, kako kaže Nataša Srdoč - 'nezgrapnog, neefikasnog i korumpiranog sudstva'.
Upitali smo je što misli - zbog čega je bivša sovjetska republika Estonija na 12. mjestu po postignutoj ekonomskoj slobodi a Hrvatska na 109. Nataša Srdoč navodi izjavu bivše britanske premijerke Margaret Thatcher koja je jednom prilikom rekla da je 'za provođenje tržišnih reformi u tranzicijskim zemljama potrebna poštena i kompetentna vlada'. 'To je ono što su Estonci imali' – kaže naša sugovornica. Ona podsjeća da je '93 posto estonske ekonomije privatizirano' – dok Hrvatska ima najveći državni sektor među tranzicijskim zemljama.
Ako ne liči na Estoniju, Hrvatska možda više podsjeća na Rusiju, gdje javnost često privatizaciju poistovjećuje ili s kriminalom ili pak s rasprodajom zemlje strancima. "Vlast je kriva za ovakvo raspoloženje građana" - smatra Nataša Srdoč. Ona tvrdi da 'država prikazuje kao da će privatizacijom hrvatskom narodu biti uskraćeno nešto što mu pripada. Što nije točno'.
Nataša Srdoč kaže da 'ljudima u Hrvatskoj treba objasniti da dolaskom stranih firmi dolaze nove tehnologije, dolaze nova radna mjesta… Strane tvrtke također plaćaju porez u Hrvatskoj, puno puta korektnije i ažurnije od hrvatskih državnih firmi. Zato mislim da su političari dosta krivi jer sami podgrijavaju strah od stranih investicija - jer se boje da će izgubiti kontrolu nad ekonomijom'.
Nataša Srdoč ističe kako je rezultat jučer objavljenog istraživanja također i posljedica loše provedene privatizacije u prošlom desetljeću, kada su – kaže Nataša Srdoč – 'velike tvrtke često jednostavno poklanjane' politički lojalnim pojedincima.