Koliku prijetnju za Ameriku predstavlja terorizam? Analitičari upozoravaju da opasnost od terorizma ne valja niti podcijeniti, ali niti precijeniti.
Samo prije desetak godina, za sigurnost industrijskih komercijalnih i vladinih objekata bilo je odgovorno tek nekoliko privatnih zaštitarskih tvrtki. Danas je tvrtki ove vrsti u Americi - 67 tisuća. Od savezne vlade i lokalnih vlasti u posljednje su četiri godine ove kompanije dobile poslova u vrijednosti od 130 milijardi dolara.
Ministarstvo domovinske sigurnosti, koje je odgovorno za unutrašnju sigurnost, ima proračun od oko 43 milijarde dolara. Ova je vladina agencija 2003. odredila ukupno 160 lokacija kao sigurnosno osjetljive, kada je u pitanju mogućnost terorističkog napada. Danas se 'sigurnosno osjetljivim' smatra u Sjedinjenim Državama 300 tisuća lokacija – od trgovinskih centara i zabavnih parkova pa do nuklearnih centrala.
Ian Lustick sa Sveučilišta Pennsylvanija smatra da je Amerika na terorističke napade od 11. rujna reagirala brzopleto – s mnogo panike i bespotrebnim trošenjem ogromnog novca: "Al-Qaidi je pošlo za rukom srušiti nekoliko zgrada i nanijeti težak udarac Pentagonu. No, to nije i najveća šteta koju je al-Qaida 11. rujna nanijela Americi. Mnogo je veća šteta što su teroristi na neki način kidnapirali naš politički sustav – i sada ga cijede do krvi. Stvara se biznis za korporacije koje se bave javnom sigurnošću, no američka ekonomija gubi milijarde dolara.."
John Mueller, profesor politologije na Sveučilištu Ohio State smatra da nema dokaza da u Americi postoje aktivne ćelije al-Qaide. Osim toga, javnost al-Qaidu vidi mnogo snažnijom nego što ona u stvari to jest' – kaže Mueller, te dodaje: 'Sovjetski je Savez za Ameriku bio neusporedivo veća prijetnja no što su danas islamistički radikali'.
"Sovjetski Savez i međunarodni komunizam mogli su nuklearnim oružjem izbrisati čitave gradove, poubijati desetine milijuna ljudi. To teroristi danas ne mogu učiniti. Ali, čak je i prijetnja od Sovjetskog saveza u Americi bila preuveličana. Sovjeti su imali atomsko naoružanja, no vjerojatnost uporabe tog oružja bila je zapravo vrlo niska" - kaže John Mueller.
Međutim, Stephen Van Evera sa sveučilišta Massachusetts Institute o Technology podsjeća da je Sovjetski savez bilo razmjerno lako odvratiti od napada, odnosno moglo ga se zastrašiti vjerojatnošću da će američka reakcija na nuklearni napad biti još jača.
Osama bin Laden, čelnik al-Qaide, ne funkcionira po načelima sovjetskog politbiroa – kaže ovaj američki stručnjak: "Po prvi put u povijesti, Amerika se sučelila s protivnikom koji može nabaviti oružje za masovno uništavanje a nije ga moguće odvratiti od napada klasičnim metodama. Sovjetski je Savez imao ogroman nuklearni arsenal, no moglo ga se odvratiti od njegove uporabe. Što se tiče al-Qaide, postoji konsenzus da će ona to oružje iskoristiti, ako ga se dokopa. Al-Qaidu je nemoguće odvratiti od napada."
Stephen Van Evera kaže da je vrlo opasno podcijeniti prijetnju terorizma, te podsjeća da je u hladnom ratu Amerika odnijela pobjedu nad komunizmom zbog toga što je bila spremna na izravan sukob s njim te zbog toga što je u tu svrhu potrošila velike novce.