Linkovi

HIV/AIDS i kirurški zahvati


Već dulje vrijeme vlada vjerovanje među kirurzima da ljudi zaraženi virusom AIDSa imaju lošiji postoperativni oporavak u usporedbi s pacijentima koji nisu zaraženi ovom bolesti. Ali, dr. Michael Horberg iz Californije se sa ovakvim gledištem ne slaže.

Dr. Horberg i njegove kolege pregledali su medicinsku dokumentaciju 332 HIV pozitivna pacijenta, koji su se podvrgli nekom operativnom zahvatu u razdoblju od 1997. do 2002. godine. U tom je vremenskom razdoblju otpočela intenzivna upotreba protu-virusnih koktela u nastojanju da se kontrolira širenje virusa AIDSa. Horberg je želio vidjeti da li je korištenje ovih lijekova imalo ikakvog odraza na postoperativni oporavak.

Kako se radilo o relativno mlađoj populaciji, operativni zahvati su uključivali odstranjivanja slijepog crijeva i žućnog mjehura, rekonstrukcije kila, 19 operacija na koronarnim žilama, 4 operacije vezane za ginekološke probleme i 27 usađivanja umjetnih zglobova. Konačni zaključak je bio da su se, u cjelini, ovi pacijenti oporavili jako dobro.

"Jedina razlika koju smo pronašli bila je da je jedan jako mali broj pacijenata oboljelih od AIDSa imao učestalije upale pluća unutar prve godine nakon operacije, a otkrili smo i više smrtnih slučajeva kod ove grupe. Napominjem ponovo da je broj ovih slučajeva bio jako, jako mali," kaže dr. Horberg.

No i taj mali broj bolesnika doveo je do jako važnog otkrića. Svi su oni bili najteže zaraženi virusom HIV i njihov je imunološki sustav bio u jadnom stanju. Dr. Horberg zato preporuča da se na pacijentima kod kojih bolest nije kontrolirana izvode samo operacije koje ne mogu čekati. Ako se operacija može odgoditi, onda je to bolje učiniti i pacijenta staviti na terapiju kojom će se bolest staviti pod kontrolu. Ovo se najčešće može postići u 6 mjeseci. Operirati treba tada.

Pojedinosti o ovom istraživanju objavljene su u časopisu Archives of Surgery.

XS
SM
MD
LG