Znanost je pokazala da je cijepljenje protiv virusa gripe učinkovit način spriječavanja širenja ove bolesti. Učinkovit, ukoliko se zarazite oblikom virusa protiv kojeg ste cijepljeni. Istraživanja su isto tako otkrila da se virus gripe mijenja velikom brzinom i da su nam stoga potrebne dobre metode predviđanja koja će nam vrsta cjepiva trebati. A, što se predviđanja tiče, dobre vijesti dolaze s Državnog sveučilišta Pennsylvania.
Baš kao i svi drugi živi organizmi i virusi se vremenom mijenjaju. Promjene su odgovor na utjecaj okoline i važan su mehanizam preživljavanja. Promjene kroz koje prolazi proteinska ovojnica virusa gripe za nas su neobično važne jer učinkovitost cjepiva protiv gripe upravo o njima ovisi. Znanstvenici svim silama nastoje otkriti način na koji bi predvidjeli pojavu novih oblika virusa prije nego li on i nastane, pripremiti cjepivo protiv njega i na taj način zaštititi populaciju od zaraze.
Katia Koelle razvija matematički model koji bi putem simulacije na računalu bio u stanju predvidjeti promjene u strukturi proteina na površini virusa. Kaže nam da model počiva na mehanizmu kojim se naš organizam nosi sa zarazama. Naime, kad bilo kakva strana molekula uđe u organizam, stanice imunološkog sustava otpočnu proizvoditi proteine koji se zovu protutijela. Protutijela brzo opkole neželjenog gosta i posreduju u njegovom uništavanju. I virus gripe prođe na isti način ukoliko su protutijela prisutna u organizmu.
Problem nastane kada proteini na površini virusa mutiraju i promijene oblik ili kako nam dodatno pojašnjava Katia Koelle: "Promjene u sastavu proteina virusne ovojnice se stalno događaju. Sve dok one ne rezultiraju promjenom oblika, jednom davno stvorena protutijela će ih prepoznati i onesposobiti. No, vremenom se dovoljno promjena nakupi da protein odjednom pređe u novi oblik i virus koji ga nosi bez problema može zaraziti osobu koja je donedavno bila imuna."
Upravo je to trenutak koji bi bilo dobro znati unaprijed jer proizvođači cjepiva moraju napraviti novi pripravak ukoliko žele zaštiti ljude od zaraze. Katia Koelle kaže da njezin model nastoji predvidjeti koji će to novi oblik površinski proteini zauzeti nakon što mutiraju. Dodaje kako bi joj pomoglo kad bi imala uvijek nove podatke o virusnim sojevima koji se u populaciji pojavljuju, jer, kaže, što više stvarnih informacija sistem ima na raspolaganju, veće su šanse da predvidi promjenu.
Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u jednom od prosinačkih brojeva znanstvenog časopisa Science.