2007. će biti godina Zemljinih polova. Međunarodna zajednica nastoji pojačati istraživanja ovih nepristupačnih dijelova našeg planeta.
Delikatna ravnoteža između sunca, vode i leda uvelike utječe na život na Zemlji. Ne čudi stoga da znanstvenici diljem svijeta nastoje pojačati istraživanja Sjevernog i Južnog pola. Ove godine je dokumentirano topljenje ledenih površina na oba pola.
Američka agencija za istraživanja svemira, NASA, ali i neke druge organizacije, potvrdili su da se temperatura Zemljine atmosfere povećala za skoro 2 stupnja od 1900. godine. Iako se ta brojka na prvi pogled ne čini velikom, promjene u vremenskim prilikama koje je uvjetovala su znakovite. A nedavno objavljeno istraživanje globalnog zatopljavanja potvrđuje da bi se, ukoliko se zatopljavanje nastavi, razina svjetskih mora i oceana povisila za nekoliko metara već do kraja ovog stoljeća.
Zemljini polovi su neobična, ali predivna mjesta na kojima je putanja kretanja sunca različita od one koju vidimo s drugih dijelova planeta, noć traje mjesecima, a vjetar, koji je u stanju prodrijeti do kosti, oblikuje snježni okoliš.
Sjeverni pol je gromada leda koja pluta po Arktičkom oceanu. Hladniji, Južni pol, sjedi na smrznutom kontinentu Antarktike. Sloj leda na Južnom polu u prosjeku je 2200 metara debeo i sačinjava 90% ukupne količine ledenog oklopa Zemlje. U svom tom ledu pohranjeno je 70% slatke vode na našem planetu.
Ispod antarktičkog leda živi neobično bogata flora i fauna, od mikroskopskih organizama pa do meduza čiji se krakovi ponekad protežu i do 15 metara. Neki od stručnjaka kažu da su prilike koje vladaju u dubinama jezera Anktartike vrlo slične onima koje su nekada možda postojale na nekim od planeta naše galaksije, recimo Marsa.
Ne čudi stoga da veliki broj stručnjaka kaže kako bi ova divlja i neobična mjesta mogla ponuditi rješenja mnogih zagonetki vezanih za nastanak života na našem planetu.