Mnogi inozemni protivnici američke intervencije u Iraku pozdravili su rezultat izbora za Kongres Sjedinjenih Država, u kojem će od siječnja većinu imati demokrati. Većina analitičara, stranih i američkih slaže se da su američki glasači najviše bili motivirani željom da promjene politiku svoje vlade u Iraku. Promjene u Kongresu mogle bi dovesti do ublažavanja anti-američkog raspoloženja u svijetu.
U mnogim dijelovima svijeta prisutna je nada da će 'demokratski' Kongres utjecati na vanjsku politiku Sjedinjenih Država. Kritičari dosadašnje politike tvrde da je američka vanjska politika u posljednjih pet godina – od terorističkih napada na New York i Washington – u mnogim dijelovima svijeta dovela do nestabilnosti, te da je zapravo štetila interesima tradicionalnih američkih saveznika.
Niz istraživanja i anketa pokazao je da je ugled Sjedinjenih Država u svijetu prilično slab, u svakom slučaju lošiji nego krajem prošlog desetljeća. Anti-američko raspoloženje u inozemstvu moglo bi se ublažiti, sada kada Demokratska stranka ima većinu u oba doma Kongresa – kaže Richard Wike iz washingtonskog Centra Pew, ustanove koja provodi istraživanja globalnog javnog mnijenja. "Mnogi imaju dojam da Sjedinjene Države postupaju odveć jednostrano: To je u mnogim dijelovima svijeta dovelo do anti-američkog raspoloženja. Ukoliko se takva politika, zbog nedavnih izbora, promijeni te američka vanjska politika postane multilateralnija, možda će tada u svijetu ojačati pozitivnije mišljenje o Americi".
Steven Kull sa sveučilišta Maryland kaže da stranci preferiraju višestrani, multilateralni pristup svjetskim problemima. "I danas je jaka podrška svjetskom poretku kakav je nastao nakon Drugog svjetskog rata. Najvažniji promicatelj takvog poretka upravo su u prošlosti bile Sjedinjene Države. No, danas ljudi imaju dojam da je Amerika odstupila od tih načela. Intervencija u Iraku bez odobrenja Ujedinjenih Naroda bila je vjerojatno najznačajniji događaj koji je strance uvjerio da se današnja Amerike ponaša drugačije".
John Glenn iz Njemačkog fonda Marshall kaže da je nezadovoljstvo američkom politikom u Europi najviše upereno protiv sadašnje administracije, te da se ne odnosi toliko na Amerikance kao narod. Izbori za Kongres, kaže on, pokazali su Europljanima da se i Amerikanci danas ne slažu s politikom predsjednika Busha. "Europljani prave distinkciju između američkog naroda i administracije, odnosno predsjednika Busha. Prema anketama, Amerika kao zemlja uvijek ima oko 20 posto veću podršku od predsjednika Busha. Mislim da će nakon ovih izbora za Kongres to još biti više izraženo – jer su i Amerikanci pokazali da ih brine situacija u Iraku".
Distinkcija koju stranci čine između američkih vrijednosti i američke politike očita je i u drugim dijelovima svijeta. Čak i u zemljama koje su najkritičnije prema predsjedniku Bushu, postoji izražena želja da se 'bude kao Amerika', odnosno da se primjene neke od američkih vrijednosti, kao na primjer demokracija. Stephen Kull objašnjava. "Kada na Srednjem istoku pitate ljude - 'što vam se kod Amerike ne sviđa', 80 posto će vam reći – 'ne sviđa mi se američka politika'. Nije točno da Arapi nemaju želju za demokracijom i slobodom. Podrška demokratskom političkom sustavu snažna je gdje god provedete anketu, u bilo kojoj zemlji svijeta, uključivo i Srednji istok".
Ankete pokazuju da su i Amerikanci nezadovoljni imidžom svoje zemlje na globalnoj sceni. Većina smatra da je niski ugled posljedica sadašnje vanjske politike. Većina Amerikanaca slaže se da njihova zemlja u inozemstvu u prevelikoj mjeri koristi vojnu silu te da prečesto postupa jednostrano, ne obazirući se na mišljenje drugih država. Većina Amerikanaca želi da njihova zemlja ostane glavna svjetska supersila, no svoje čelno mjesto treba učvrstiti putem diplomacije te pomažući drugim zemljama. Stephen Kull sa sveučilišta Maryland kaže da je velikoj većini Amerikanaca ideal – 'Amerika kao dobar susjed', s težištem na suradnji, a ne na sukobu s drugim zemljama.
