Linkovi

Utjecaj žena u globalnoj politici


Nedavnim izborima demokrati su dobili vecinu u Zastupnickom domu. Koliko ce uspjesni biti, to u velikoj mjeri ovisi, zakljucak je analiticara, o kalifornijskoj zastupnici Nancy Pelosi, koja je upravo postala prvom zenom na polozaju predsjednika Zastupnickog doma... Iako muskarci i dalje cine vecinu medju utjecajnim politickim licnostima u svijetu, neke stvari se mijenjanju, dolazi do pomaka u odnosu. U manje od godinu dana, zene su po prvi puta stale na celo nekoliko zemalja.

Sve veca uloga zena u medjunarodnoj areni tema je kojoj je nedavno i casopis Forbes dao prostora objavivsi listu 100 najutjecajnijih zena svijeta. Jedan od urednika casopisa, Elizabeth MacDonald, istice cinjenicu da je ne samo veci broj zena koje su danas na celu velikih kompanija nego raste i broj onih koje su na celu vlada, prema podacima Forbesa – njih 30 ove godine. "Prilican porast, sa 17, od prosle godine. Svjedoci smo dramaticnog porasta broja utjecajnih zena diljem svijeta".

Medju onima koje ce uci u anale povijesti svojih zemalja kao prve zene izabrane na celo vlade – predsjednica Chilea, Michelle Bachalet, i njemacka kancelarka Angela Merkel. I Liberija ima zenu – predsjednicu Ellen Johnson Sirleaf. Samo dva mjeseca nakon sto je bila izabrana, predsjednica Sirleaf obratila se zasjedanju oba doma americkog Kongresa. "Obracam vam se danas kao prva zena izabrana na celo jedne africke zemlje, rekla je ona, a onda dodala: Kad sam bila mala, na selu, plivala i ribu lovila, spagom napravljenom od palmina lisca, nitko ne bi za mene tada rekao, niti pomislio, da cu jednog dana biti predsjednica".

Zena na najvisem polozaju u zemlji, to nije nesto novo. Margaret Thatcher, u Britaniji, Indira Gandhi, u Indiji, Golda Meir, u Izraelu......sve su one bile snazni lideri ciji utjecaj se i danas osjeca u njihovim zemljama.... "Morale su biti tvrdokornije od muskaraca da bi se uopce nasle na tim polozajima. U protivnom, ne bi mogle biti izabrane, ne bi se na vrhu niti odrzale. Bile su sjajni drzavnici, sjajne osobe, sjajni politicari. Nisam sigurna da bi ih trebalo nuzno razlikovati, odnosno isticati ih kao zene".

Rijeci Isobel Coleman, direktorice programa Zene i vanjska politika, pri Vijecu za odnose s inozemstvom. Sve veci broj zena na visokim polozajima, smatra on, definitivno se odrazava u politici na lokalnim razinama. Zene drugacije donose odluke, kaze ona, radi se o drugacijim procesima i drugacijim metodologijama. Ali i o razlicitim odlukama. One, dodaje Isobel Coleman, nisu nuzno bolje, one su jednostavno drugacije. Zene i na drugaciji nacin odlucuju o dodjeli sredstava. "Zene vise trose na vodu i na obrazovanje, muskarci na gradnju cesta i transport. Te se razlike temelje na njihovim vlastitim iskustvima, iz njihovih vlastitih zivota, i na onome sto oni smatraju da je najvaznije za zajednicu".

Iako je broj zena u vladi sve veci, Isobel Coleman istice da su zene jos uvijek iznimka, a ne pravilo pa je stoga prerano govoriti o tome mijenjaju li one, ili ne, nacin na koji se provodi vanjska politika. "Za sada, to bi bilo tesko reci, ali to ne znaci da nece. Smatram da u ovom trenutku zene jos uvijek predstavljaju veliku manjinu i ne vidim da u nekoj velikoj mjeri utjecu na globalnu vanjsku politiku".

Iako je njihov broj relativno mali, zenskih lidera ima u svakom podrucju svijeta. Osim vec spomenutih evropskih zemalja, zene su i na celu Finske, Irske, Latvije; u latinsko-americkim zmeljama, uz Chile, jos i na Jamajci; u Africi, uz Liberiju, i u Mozambiku; a u Aziji – u Bangladesu, te na Novom Zelandu. Sjeverna je Amerika izuzetak. Samo je Kanada imala premijerku, 1993. godine; na polozaju je bila oko cetiri mjeseca. U Sjedinjenim Drzavama, zene cine manje od 20% u Kongresu.

Rijetkost zena na vodecim mjestima odrazava se i u cinjenici da se medju stranim liderima, pozvanima da se obrate zajednickom zasjedanju oba doma Kongresa, u cijeloj njegovoj povijesti, naslo tek nekoliko zena. Marquis de Lafayette bio je prvi strani duznosnik, francuski, koji je govorio pred Kongresom, prije vise od 180 godina. Otada, bilo je nekoliko zena, ali, kako istice bivsa TV-novinarka Renee Poussaint, one su i dalje velika rijetkost. "U 103 zajednicka zasjedanja Kongresa, koliko ih je odrzano od 1824. godine, samo je devet zena imalo tu cast".

Iako Sjedinjene Drzave jos nikada nisu imale zenu na celu drzave, Amerikanke igraju vaznu ulogu u oblikovanju americke vanjske politike. Prva Drzavna tajnica, Madeleine Albright, sluzila je u Clintonovoj amdinistraciji, od 1997. do 2000. godine. "Doista mislim da je sve vise i vise zena ukljucenih u nacionalnu sigurnost i to mi je drago, ja sam bila vrlo osamljena".

U sijecnju 2005. Condolleeza Rice postala je druga Drzavna tajnica. "Kad je Condi Rice bila potvrdjena, iako tek kao druga zena na tom polozaju, zvali su me sa svih strana", kaze Isobel Coleman, s pitanjem – 'Mozete li komentirati izbor zene na polozaj Drzavnog tajnika?' A ja sam mislila kako smo to vec “apsolvirali,” ocito da nismo".

Kakvog ce ucinka sve veci broj zena u vladi imati na vanjsku politiku, opcenito, o tome je, priznaje Isobel Coleman, iz Vijeca za odnose s inozemstvom, prerano govoriti, ali ono sto je najvaznije, to je da su barem politicki prisutne.

XS
SM
MD
LG