Znanstvenici kažu da se možda može prognozirati dugovječnost na temelju razine određenih bjelančevina u hormona u ljudskom organizmu. Ovo istraživanje uključuje i pregled i ocjenu nekih tjelesnih sustava koje se obično ne sumnjiči da izazivaju preuranjenu smrt.
Rutinski pregled kod liječnika obično uključuje kontrolu krvnog tlaka, te testiranje razine kolesterola u krvi. Ukoliko je i jedan od tih brojeva previsok, liječnik će vjerojatno prepisati neki lijek. Ali, znanstvenici otkrivaju da je još čitav niz drugih tjelesnih sustava, koji se uobičajeno ne mjere, jednako važan za dobro zdravlje. Među takvima su bjelančevine uključene u metabolizam glukoze, kao i hormoni stresa.
U studiji objavljenoj u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, znanstvenici su proučili trinaest takozvanih biomarkera, među kojima su ne samo kolesterol i krvni tlak, nego i markeri imunološkog sustava i hormoni stresa. Cilj im je bio ustanoviti koja kombinacija biomarkera povećava rizik od umiranja. Studija je započela 1988. godine, mjerenjem markera na skupini od 1200 zdravih muškaraca i žena u sedamdesetim godinama, i nastavila se njihovim redovitim praćenjem kroz slijedećih 12 godina.
Voditeljica istraživanja Tara Gruenewald, s Gerijatrijskog odjela Sveučilišta Californije, u Los Angelesu, kaže da je kod muškaraca prisutnost dva biomarkera najjače prognozirala raniju smrt: povišena razina hormona stresa, kortizona, te bjelančevina imunološkog sustava, koje su mjera upale, odnosno odgovora organizma na infekciju i ozljedu.
Tara Gruenwald: Isto tako znamo da se razina upale povećava i kod nekih drugih problema, poput izloženosti stresu i lošem snu, jednako kao marketa hormona stresa.
Kod žena, studija je ustanovila da poviešni krvni tlak u kombinaciji s bilo kojim abnormalnim markerom značajno povećava rizik od smrti. Tara Gruenewald kaže da je teško reći bi li mjerenje istih biomarkera kod trideseto- ili četrdesetogodišnjaka moglo prognozirati kome prijeti prerana smrt. Ali, kaže ona, 13 biomarkera u studiji bilo je odabrano upravo zato što su indikatori zbivanja u glavnim regulatornim sustavima ljudskog organizma.
Tara Gruenwald: Čini mi se da kada bismo iste biomarkere na razinama koje smo vidjeli kod starijih osoba vidjeli kod više desetljeća mlađih ljudi, da bismo mogli prognozirati veću vjerojatnost smrti i bolesti u kasnijoj dobi.
Međutim, kako kaže Tara Gruenewald, biomarkeri nisu nepromjenjivi: ako se djeluje dovoljno rano u životu, može ih se promijeniti, recimo tjelovježbom ... a time i poboljšati svoje šanse za dug život.