Europska komisija upozorila je ovog tjedna Hrvatsku da bi problem korupcije i organiziranog kriminala mogao odgoditi njezino članstvo u Europskoj uniji. Za komentar situacije u Hrvatskoj zamolili smo Joela Ananda Samyja, iz Instituta Adriatic za javnu upravu, kojem je sjedište u Rijeci.
Joel Anand Samy kaže da za Hrvatsku vrlo raširena korupcija u državnom sektoru predstavlja znatan problem: " Jedan od uzroka raširene korupciju je činjenica što više od 51 posto općeg društvenog proizvoda otpada na javne, državne rashode. Gospodarski angažman države je ogroman – i upravo je ta činjenica jedan od temeljnih problema koji dovode do korupcije. Zbog ogromne uloge države na gospodarskoj sceni i postoji toliko velika 'siva ekonomija', koja često ovisi o podmićivanju. Porezi su previsoki, zakonski se regulira i što treba i što ne treba, a odluke administracija često donosi vrlo arbitrarno. U takvim uvjetima podmićivanje postaje dio poslovne prakse'.
Joel Anand Samy svoja opažanja o općoj situaciji na hrvatskoj gospodarskoj sceni potkrepljuje i rezultatima nedavnog istraživanja washingtonske Zaklade Heritage i dnevnika Wall Street Journal, o razini ostvarene ekonomske slobode u raznim zemljama. Problem hrvatske ekonomije – prema tom istraživanju - leži u slabom poštivanju zakona, politički ovisnom sudstvu, te raširenoj korupciji i sve jačem organiziranom kriminalu, koji se – kako kaže Joel Anand Samy – danas u Hrvatskoj širi i na legalna područja poslovne scene, primjerice tržište nekretnina i turizam.
Osnivač riječkog Instituta Adriatic, neovisnog think-tanka koji promovira tržišno gospodarstvo, ograničenu ulogu države u ekonomiji, te niske porezne stope, kaže da je prije dvije godine, na početku mandata bivše ministrica pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, bio prilično optimističan, glede napora da se stane na kraj korupciji. 'Vesna Škare Ožbolt htjela je reformirati sudstvo, ključnu polugu u borbi protiv podmićivanja, no, ministrica je vrlo brzo otpuštena s posla' – kaže Joel Anand Samy.
Na lokalnoj razini – kaže naš sugovornik – posljednjih su tjedana zamjetni vladini pokušaji da se kazne ljudi koji primaju mito, primjerice jedan liječnik te nekoliko kamatara. No to Europsku uniju vjerojatno neće zadovoljiti.
"Mislim da vladina kampanja protiv korupcije još uvijek nije ozbiljna, nije koncentrirana, cilj nije da se zajamči univerzalno poštivanje zakona. Na primjer, član Sabora, čovjek blizak vlastima, se otvoreno bavi lobiranjem. To javnosti šalje pogrešnu poruku: znači vi u Hrvatskoj možete istovremeno biti lobist, biti plaćeni za to, ali možete biti i član parlamenta. Očito je da je to svima sumnjivo" - kaže Joel Anand Samy.
Naš sugovornik kaže da vlada Republike Hrvatske mora javnosti jasno pokazati da političari nisu iznad zakona te da će svatko tko bude primao mito biti kažnjen. On navodi nedavne primjere kažnjavanja za primanje mita na američkoj političkoj sceni. Republikanski kongremsen Duke Cunningham osuđen je na kaznu zatvora od sedam godina, zbog korupcije. Na istu zatvorsku kaznu je osuđen i jedan businessman koji je dao mito jednom kongresmenu iz Demokratske stranke.
U oba slučaja, ključnu su ulogu u otkrivanju korupcije odigrali slobodni i neovisni američki mediji, kaže naš sugovornik, dodajući kako je ta vrst kritičkog novinarstva u Hrvatskoj još uvijek razmjerno nerazvijena.
'Bilo da je riječ o Sjedinjenim Državama ili Hrvatskoj' – kaže Joel Anand Samy – 'vlasti moraju jasno dati na znanje da se za korupciju, nakon istrage i suđenja, ide u zatvor'.