Dva dana prije prve godišnjice katastrofalnog udara uragana Katrina, članci posvećeni obnovi i oporavku stradalih područja saveznih država Louisiana i Mississippi dominiraju naslovnicama i "New York Timesa" i "Washington Posta". Računi za struju, kao i upis djece u škole, pokazuju da se u New Orleans vratilo manje od polovice njegovih ranijih 455 tisuća stanovnika. U susjednoj župi St. Bernard, od ranijih 65 tisuća stanovnika, sada je tamo manje od 20 tisuća ljudi. U manjima gradovima uzduž delte Mississippija, manje od 5 posto uništenih kuća ponovno se gradi ili obnavlja.
Washingtonski dnevnik se zaputio praznim ulicama New Orleansa u potrazi za njegovim stanovnicima i ustanovio da bi ta praznina mogla postati dugoročna značajka nekad legendarno živopisnog i prepunog grada. U jednoj tipičnoj ulici, nastanjenoj ranije obiteljima srednje klase, od 18 obitelji samo se jedna vratila, a deset obitelji se uopće ne namjerava vratiti. Premda je novac važan faktor – jer savezna pomoć povratnicima tek počinje stizati, a i isplate osiguranja idu sporo -, mnogi negdašnji stanovnici grada ne žele se vraćati u prazne ulice u kojima bi možda bili jedini stanovnici. Ne žele voziti kilometrima do trgovina, prolazeći u međuvremenu pokraj potpuno praznih i napuštenih trgovačkih centara i zatvorenih benzinskih crpki; ne žele djecu voziti do udaljenih škola, jer je većina škola u nekad poplavljenim područjima zatvorena.
"New York Times" nalazi i ohrabrujući znak za novi New Orleans – val građanskog aktivizma koji udara po nekima od najnezdravijih gradskih institucija, dok je neke stare strukture, koje su cementirale siromaštvo i jad grada u vremenu prije Katrine, već uspio oboriti. Škole – prije oluje, disfunkcionalna katastrofa grada – već su oduzete od kontrole korumpirane okružne školske uprave; gotovo dvije trećine škola sada je pod upravom roditelja ili aktivista iz zajednice. Gradsko vijeće pod utjecajem je nestrpljivih novajlija koji žele reforme uprave i mnogo jaču etičnost poslovanja.
Općenito su nakon Katrine – s obzirom na slabu prisutnost upravnih struktura – građani u mnogim segmentima uzeli stvari u svoje ruke, bilo da rade 'veliko pospremanje' u institucijama, ili doslovce čiste ulice i parkove. Ako bude bilo novog New Orleansa – piše "New York Times" – onda mu se sjeme vidi u ovoj svojevrsnoj revoluciji građana; revoluciji niskog intenziteta, ali velike vjerodostojnosti.