Utemeljen 1929. godine, s nakanom da bude najbolji muzej moderne umjetnosti u svijetu, Muzej moderne umjetnosti na njujorškom Manhattanu redefiniran je nedavnim proširenjem svog prostora. Za Glas Amerike, Joseph Mok izvješćuje o obnovljenom MoMA-i.
Danas, MoMA zauzima površinu od više od 58 tisuća četvornih metara, gotovo dvostruko više nego što je imao prije početka obnove i proširenja, koji su trajali od 2002. do 2004. godine. Kako bi stara zgrada muzeja i proširenje predstavljali jedinstvenu cjelinu, uprava muzeja diljem svijeta je tragala za arhitektom koji bi proveo takav projekt. Jedan od direktora MoMA-e Peter Reid kaže: "Projektom Yoshija Taniguchija muzej je gotovo udvostručio svoj prostor. Muzej je svojedobno pozvao deset arhitekata iz čitavog svijeta da predstave svoje viđenje projekta proširenja. Pritom nismo tražili konkretni projekt, nego zamisli da vidimo kako oni tome uopće pristupaju, kako se dizajnira suvremeni umjetnički muzej. Od deset, ostalo je troje finalista, među njima i Yoshio Taniguchi kojemu je, na koncu, odbor u povjerio dizajniranje nove zgrade."
Taniguchi je inspiraciju za glavno predvorje muzeja našao na ulicama New Yorka. Promenada u zatvorenom nudi otvorene poglede na Vrt skulptura, kao i na svjetlom preplavljeni atrij, koji se uzdiže gotovo 34 metra iznad razine ulice. U foajeu su smješteni centar za informacije i prodaja ulaznica. Odatle se također odlazi u predavaonice muzeja, restoran, trgovine, te u Vrt skulptura. Od svih radova obnove i proširenja, Yoshio Taniguchi izdvaja Vrt skulptura Abby Aldrich Rockefeller kao najistaknutiji pojedinačni element muzeja. Sačuvao je originalni dizajn Philipa Johnsona, iz 1953, ali je vrt proširio i ponovno postavio južnu terasu.
Pogledi na moderne skulpture, ukrasno bilje, kao i na reflektivni bazen u vrtu, sada se nude s brojnih mjesta unutar muzeja. Nova zgrada, nazvana prema Davidu i Peggy Rockefeller, dom je glavne zbirke muzeja, kao i galerija za privremene izložbene postave. Prostrane galerije za suvremenu umjetnost smještene su na drugom katu, dok su manji, intimniji, izložbeni prostori za izlaganje glavne zbirke smještene na gornjim katovima. Najviši kat – okupan dnevnom svjetlošću - rezerviran je za izlaganje tematskih, privremenih postava.
Među najpoznatijim umjetničkim djelima u zbirkama njujorškog Muzeja moderne umjetnosti ističu se neke od najslavnijih slika 19. i 20. stoljeća: triptih "Voden-cvijetovi" Claudea Moneta prostire se duž 16 metara jednog zida; tu su i "Gospođice iz Avignona", Pabla Picassa, "Zvjezdana noć" Vincenta van Gogha, "Zlatna Marilyn Monroe", Andyja Warhola, te "Kristinin svijet", Andrewa Wyetha.
Kolikogod ta djela bila poznata posjetiteljima MoMA-e, kustosi muzeja naglašavaju ideju opetovanih doživljavanja umjetničkih djela. "Kadgod uspijem, - ponekad svaki dan, a ponekad tek jednom u tjednu -, i sam dolazim ovdje i provedem neko vrijeme u nekoj od galerija. Ne samo da u tome nalazim i osobno zadovoljstvo, nego mislim da je za nas kustose iznimno važno da stalno iznova obnavljamo kontakt s umjetničkim djelima. Vjerujem da i publika doživljava slično: premda već ranije viđeno, umjetničko djelo će u novom susretu stvoriti novi doživljaj."
Ispreplićući dinamički arhitektonski izražaj sa sjajnim izložbama tijekom čitave godine, danas je Muzej moderne umjetnosti spreman za svoje posjetitelje iz cijelog svijeta, bilo da ih prima u prvi ili u ponovni posjet.