Linkovi

Library of America - 'najvažniji izdavački projekt u povijesti Sjedinjenih Država'


Visokokvalitetne edicije američkih klasika - po pristupačnim cijenama, to je bio cilj jedne izvanredne inicijative poduzete prije gotovo 30 godina, pod imenom Library of America. Izdavačka kuća pod tim imenom i danas vjerno slijedi hvalevrijedne ideje svojih utemeljitelja iako u zemlji baš i ne dobija pažnju kakvu je odavno zaslužila.

Časopis Newsweek nazvao ga je “najvažnijim izdavačkim projektom u cijeloj povijesti Sjedinjenih Država.” List Milwaukee Journal pisao je: “U izdavačkom businessu, tek ponekad netko ostvari nešto divljenja i hvale vrijedno. Jedan takav primjer – Library of America.” Los Angeles Times je Library of America nazvao “najboljim zbirkama cijelog američkog izdavaštva.”

A znani američki književni kritičar Alfred Kazin (1915-1998) rekao je: “Library of America, sa svojim reizdanjima američkih klasika...najzadovoljavajući je (a rekao bih i – najtrajniji) izdavački događaj za mog života.”

Jedan drugi znani kritičar i pisac – Edmund Wilson (1895-1972), bio je jedan od prvih koji su shvatili potrebu za jednim takvim izdavačem u Sjedinjenim Državama. “Književnost,” govorio je Wilson, “jednako je značajan dio našeg nasljeđa kao i svaka druga umjetnička ili kulturna težnja. Apsurdno je da naši najčitaniji pisci ne budu uvijek dostupni, u svojoj cijelosti, našim čitateljima.”

Zajedno s Edmundom Wilsonom, Alfredom Kazinom, zatim Lionelom Trillingom (1905-1975), također jednim od vodećih američkih književnih kritičara, te Jasonom Epsteinom, dalekovidnim urednikom izdavačke kuće Random House, ta skupina intelektualaca, zabrinuta zbog toga što su mnoga djela najboljih američkih pisaca bila ili rasprodana ili ih je bilo gotovo nemoguće nabaviti iz drugih izvora, započela je svoj rad na stvaranju Library of America. Bez promišljenog i hotimičnog truda, smatrali su, mnoge važne knjige mogli bi nestati, biti izgubljene za buduće naraštaje Amerikanaca. Lišeni, tako, važnog dijela vlastitog kulturnog nasljeđa, Amerikanci bi izgubili kolektivni osjećaj za američka književna dostignuća.

Library of America, http://www.loa.org, taj neprofitni izdavač američkih klasika osnovan je, po uzoru na francusku seriju Editions de la Pléiade - 1979. godine, uz početni kapital Nacionalne zaklade za humanistiku i zaklade Ford, sa ciljem da klasičnu američku literaturu stalno održava u tisku i na taj način čuva američku književnu baštinu. Novčana su sredstva od dviju zaklada dolazila samo tijekom prve tri godine postojanja. Otada, Library of America ne prima nikakva sredstva, kao što mnogi u Americi pogrešno misle, ni od kakvih ustanova, zaklada ili vladinih agencija. Tako i uspijeva podalje od sebe držati “čuvare političke korektnosti.” Nema šanse da bilo tko zabada svoj nos u proces donošenja odluka o tome koga će, ili što, Library of America uključiti u svoja reizdanja. Taj izdavač sam skuplja sredstva, donacije pojedinaca, i sam sebi put plaća. Sa ciljem – da cijena knjigama ostane pristupačna, da se potpomogne rad malih javnih i srednjoškolskih knjižnica, da se naslovi, čiji popis stalno raste, stalno održavaju u tisku, te da se objavljuju vrijedna, najbolja i najznačajnija, ponekad i manje poznata, djela, bez uvoda, bez intervencije, dakle, nekoga drugoga tko tumači i objašnjava – svaka je knjiga predstavljena u skladu s autorovim originalnim namjerama i svaka je knjiga predstavljena u trajnim i autoritativnim izdanjima.

U tehničkom smislu, knjige su i zamišljene da dugo traju, tiskane na papiru bez kiselina, u trajnom platnenom uvezu, sa savitljivim, ali čvrstim koricama.

Osnovana 1979. godine, uz pomoć Forda u iznosu od 600.000 dolara i milijun i 200.000 dolara od Nacionalne zaklade za humanistiku, Library of America izdala je u svibnju 1982. prvih osam svezaka: Poeziju i prozu, Walta Whitmana; Typee, Omoo i Mardi, Hermana Melvillea, Čiča Tominu kolibu, Oldtown Folks i Minister’s Wooing, Harriet Becheer Stowe; te Pripovjetke i književne crtice - Tales and Sketches - Nathaniela Hawthornea.

Otada, Library of America izdala je više od 150 svezaka – od djela Louise May Alcott i Jamesa Baldwina do Saula Bellowa, Wille Cather (ona je bila prvi živući autor čija djela su bila uvrštena), pa Raymonda Chandlera, Stephena Cranea...Dreisera, Fitzgeralda, Faulknera, Frosta, Ezre Pounda...Gertrude Stein, Steinbecka, Eudore Welty....pjesnika Louisa Zukofskyja, najširi spektar američkih autora. Također, odabrane spise nekoliko američkih predsjednika. Uz djela pojedinačnih pisaca, još i seriju antologija, poput Amerikanci u Parizu, Pisci Los Angelesa, Pisci New Yorka, Izvještavanja iz drugog svjetskog rata, Izvještavanja iz Vijetnama, s odabranim tekstovima Normana Mailera, povjesničarke Doris Kearns i Huntera Thompsona.

Library of America godišnje prodaje više od četvrt milijuna knjiga. I ne posustaje u svojim ambicijama da stalno proširuje katalog svojih izdanja. Ne smije... u zemlji čiji žitelji, prema jednom nedavnom ispitivanju, provode 11% svojih života - ispred televizora, njihova treća najvažnija aktivnost u tijeku dana, nakon spavanja i posla. Za prosječnog Amerikanca, to znači – četiri sata dnevno, odnosno 28 sati tjedno, odnosno dva non-stop mjeseca godišnje. Do 65. godine života, on će prikovan uz televizor provesti punih devet godina.

XS
SM
MD
LG