U Ženevi počinje s radom Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Ovo tijelo sada zamjenjuje diskreditiranu Komisiju svjetske organizacije za ljudska prava, u kojoj su godinama sjedili predstavnici nekih od najvećih kršiteljica ljudskih prava. Mnogi se nadaju da će Vijeće UN-a za ljudska prava biti efikasnije i u moralnom smislu kredibilnije.
Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava ne bi trebalo biti teško biti uspješniji od svog prethodnika. U sada već ugasloj Komisiji za ljudska prava bili su svojevremeno i predstavnici Sudana, Kube i Zimbabvea, zemalja u kojima se već desetljećima sustavno krše ljudska prava. Vijeće ima 47 članova. Ako u nekoj od tih zemalja članica dođe do ozbiljnih i sustavnih kršenja ljudska prava, članstvo se može suspendirati – što nije bio slučaj kod prethodnog tijela koje se bavilo ovom problematikom.
Povjerenica svjetske organizacije za ljudska prava Louise Arbour kaže da će se Vijeće baviti situacijom u svim državama članicama. Prvo će se analizirati situacija u svakoj od država članica Vijeća. "Očekuje se da članice poštuju odluke Vijeća. Mislim da je je riječ o velikom postignuću. Odluke Vijeća prvenstveno su odgovornost za same članice, a tek potom za druge zemlje".
Louise Arbour, inače bivša tužiteljica međunarodnog Tribunala za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, očekuje da će se svake godine proučiti situacija u barem 60 država. Kako svjetska organizacija ima 191 članicu, to znači da će ljudska prava u konkretnoj državi biti analizirana svake tri godine.
Dužnosnik organizacije Human Rights Watch Reed Brody kaže da u budućnosti niti jedna država neće izbjeći međunarodni nadzor nad poštivanjem ljudskih prava. "Najbolje je to što će u novooformljenom Vijeću za ljudska prava postojati za sve važeći postupak monitoringa. Analizirat će se stanje u svim zemljama, od Maldiva pa do Sjedinjenih Država".
To znači da će svaka država morati saslušati kritike, te na njih odgovoriti. Sjedinjene su Države glasale protiv osnivanja ovog tijela. Također, Sjedinjene Države nisu željele postati članica ovog tijela, tvrdeći da je članstvo i sada previše otvoreno za vlade koje krše ljudska prava.
Mark Lagon, zamjenik američke državne tajnice odgovoran za suradnju s međunarodnim organizacijama, kaže da će Washington pratiti i pomagati rad Vijeća za ljudska prava. "Sjedinjene su Države iskazale svoju skepsu glede Vijeća za ljudska prava. No, bile su vrlo oprezne u svom djelovanju, ne želeći ometati njegov rad. Sjedinjene Države nisu u ratu s ovim tijelom. Nadamo se da će Vijeće biti uspješno, iako se pribojavamo da je riječ o malo drugačije zamaskiranoj Komisiji, koja je bila dikreditirana".
Reed Brody iz Human Rights Watcha kaže da je 'teško zamisliti ovakvo tijelo ako u njemu ne sjedi predstavnik Sjedinjenih Država'.