Cilj Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini je da sačuva etničke i vjerske različitosti, a da se istodobno uspostavi zajedništvo, izjavio je u Washingtonu kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.
U predavanju koje je održao u Američkom institutu za mir – neovisnoj organizaciji koju je osnovao američki Kongres kako bi promicala mirno rješenje međuetničkih sukoba – kardinal Puljić je upoznao nazočne s problemima katoličke zajednice u Bosni i Hercegovini. Kako je rekao, prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo 820 tisuća katolika, a danas ih – prema crkvenim podacima – ima 460 tisuća.
Kardinal se naročito potužio na situaciju u Republici Srpskoj gdje se, tvrdi on, trebalo vratiti 230 tisuća prognanih Hrvata, a danas ih – zajedno s onima koji su ostali tijekom rata – ima svega 12 tisuća. «Samo u Drvar se vratilo više Srba nego Hrvata u cijelu Republiku Srpsku», rekao je Puljić. Nakon što je parlament odbacio ustavne promjene, kojim se hrvatski biskupi usprotivili, kardinala Puljića smo upitali što i kako dalje.
"Napokon je došlo vrijeme da se izgradi Ustav BiH jer ono što je bilo do sada to je mirovni sporazum. Mirovni sporazum koji se trebao pretočiti u Ustav nije napravljen na principu jednakopravnosti i naša glavna kritika nije bila protiv Ustava već načela kojima bi se zacementirala podjela BiH, kojima bi se oduzela jednakopravnost i Hrvatima u BiH, i na kojima se za budućnost ozakonilo ono što je postignuto u ratu. Zato smo se htjeli usprotiviti bez obzira na kritike. Smatramo da Ustav nije košulja koja se stalno presvlači nego je nešto stabilno, a ako nije uspostavljeno na jednakim pravima teško se može stabilna država praviti."
Kardinal je dodao da Vatikan prihvaća stavove hrvatskih biskupa. Kardinal je odgovorio i na kritike nekih da se crkva miješa u politiku.
"Bez obzira što su to prozivali politikom, da im je to išlo u korist ne bi to prozivali politikom, a budući da je išlo protiv njihovih stavova onda to prozivaju. To nije politika, to je život. Bolje reći, sve je politika, ali ne ona u kojoj se borimo za vlast nego za jednaka prava."
Karidnal Puljić nastavlja svoj posjet Washingtonu sastancima s američkim dužnosnicima u State Departmentu, Vijeću za nacionalnu sigurnost i Kongresu. Pitali smo ga kakva će biti njegova poruka predstavnicima američke vlasti.
"Upravo ću im prezentirati – da ne budu krivo informirani – da Katolička crkva nije protiv Ustava. Dapače, jest za Ustav, ali onakav u kojem će biti zajamčena jednakopravnost na prostorima Bosne i Hercegovine. I moramo Americi jasno reći: ne možete ignorirati nestanak katolika u BiH i ne mogu mi zamijetiti što ja vrištim, ne u svoje ime, već u ime malog čovjeka koji želi opstati u BiH."
Jedno od pitanja na skupu u Američkom institutu za mir bio je utjecaj radikalnog islama na zbivanja u BiH. Kardinal Puljić vjeruje da će mu isto pitanje postaviti i dužnosnici Bushove administracije.
"Oni dobro znaju da postoji utjecaj. Vjerujem, međutim, da muslimani u BiH žele sačuvati svoju kulturu jer ovaj novi utjecaj donosi novu kulturu koja nije izvorna bosanskih muslimana. Želimo da ne bude antagonizma već uvažavanje drugoga. Nama je zajedno živjeti u našim različitostima, ne načelima kakva postoje u Americi ili u Saudijskoj Arabiji, ili bilo kojoj drugoj arapskoj zemlji, već na načelima koja trebaju biti utemeljena na našoj realnosti, različitosti i jednakopravnosti bilo kulturnoj, nacionalnoj ili vjerskoj."
Kardinal Puljić vjeruje da "američka politika mora promijeniti pristup i početi uvažavati one koji su slabiji". Kako je rekao, Sjedinjene Države su u svoja načela tako duboko ugradile ljudska prava i poštivanje svakog čovjeka, identiteta i sloboda da ne bi smjela izdati ta svoja načela pri ugrađivanju novog ustava BiH.