Ocjenom da je Medjunarodni monetarni fond zadovoljan gospodarskim i financijskim stanjem u Hrvatskoj te da visoki vanjski dug ne predstavlja opasnost jer se, navodno, drži pod kontrolom, ministar financija Republike Hrvatske Ivan Šuker i hrvatsko izaslanstvo, okončali su u Washingtonu svoje sudjelovanje na redovitom proljetnom zasjedanju Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Ivan Šuker je u Washingtonu razgovarao s s voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku Dimitrijem Demekasom i direktorom za Europu Michaelom Depplerom, a te je razgovore ocijenio “ugodnijim” nego prijašnje. Razlog - povoljna izvješća MMF-a o gospodarskim i financijskim kretanjima u Hrvatskoj izrečena u nedavnom drugom pregledu stand-by aranžmana.
”Hrvatska je u protekle dvije godina učinila veliki napor u fiskalnim prilagodbama i ono što je najbitnije, uz ocjene za prošlo razdoblje , jeste to da su ocjene za buduće razdoblje vrlo povoljne. Tako se u ovom trenutku po prvi puta ne vide razlozi da vlada republike Hrvatske uspješno ne okonča jedan stand by aranžman. No, što i kako s golemim vanjskim dugom od 25 i pol milijardi eura?
“Mislim da se u posljednje vrijeme u Republici Hrvatskoj pomalo na čudan način govori o vanjskom dugu. Govori se o dužničkoj krizi, o dužničkom ropstvu…Medjutim, treba reći da je rast vanjskog duga usporen u odnosu na to kako je bilo 2002. i 2003. godine. No, uvijek treba vodit brigu da taj vanjski dug ne eksplodira i politika svake vlade treba biti da se taj rast vanjskog duga uspori. Medjutim, treba reći da je, uz brigu oko toga da se rast vanjskog duga uspori, rečeno da je vlada svojom fiskalnom politikom učinila puno na njegovom usporavanju. Ono što je najbitnije - vlada je svoj vanjski dug smanjila s 24 na 17 posto u protekle dvije godine. Ne treba o rastu vanjskog duga govoriti kao o nekom bauku, no sigurno mu treba pristupiti s dovoljno pozornosti. Još jednom kažem da Republika Hrvatska može servisirati svoj dug. Ne radi se tu o nikakvom dužničkom ropstvu, o nikakvoj dužničkoj krizi, ali to je stvar koju uvijek morate imati pod kontrolom, jer ako izmakne kontroli - može biti vrlo opasna.”
Medjunarodni monetarni fond smatra da bi hrvatska Vlada trebala ustrajati na programu privatizacije i svojim planovima, zatim da smanji subvencije i državnu pomoć. U tom je kontekstu važna i reforma brodogradjevne industrije.
“ To su stvari koje se u ovom trenutku odvijaju u Hrvatskoj. Mi ćemo ovih dana okončati izbor konzultanta koji će napraviti program za restruktuiranje hrvatske brodogradnje. Mi smo donjeli novi zakon o potporama, novi zakon o subvencijama. Taj zakon je usaglašen s pozitivnim zakonskim propisima Europske Unije. Dakle, to su sve hrvatski Sabor i Vlada već učinili u proteklom razdoblju. To su zakoni i propisi koji su usvojeni i ono što najbitnije zakonodavstvo je uskladjeno sa zakonodavstvom Europske unije. U Washingtonu smo razgovarali o novim projektima koje bi podržala svjetska banka. Tu prije svega misli na projekat restruktuiranja toplinske mreže u Zagrebu i Sisku s nastavkom projekta u Osijeku gdje će HEP praktički dobiti jamstva svjetske banke za taj program…Zatim program Sava – Drava koji treba rješiti problem vodoopskrbe Slavonije i zaštitu od poplava, zatim potpisivanje ugovora oko rekonstrukcije luke Ploče te još neki novi projekti o kojima bi se trebalo razgovarati u ovoj godini i potpisati ugovori o novim zajmovima koji su vrlo bitni za gospodarski razvoj Republike Hrvatske.”
Hrvatski financijski stručnjaci su iz Washingtona otputovali u New York gdje će s predstavnicima njujorške burze razgovarati o mogućem izlistanju INA-e na Wall Streetu. “To je veliko priznanje za Hrvatsku i za INA-u, jer nijedna kompanija iz regije nije izlistana na njujorškoj burzi” – izjavio je ministar financija republike Hrvatske Ivan Šuker.