Američka udruga za istraživanje raka dodijelila je svoju 26. godišnju nagradu za iznimna dostignuća u istraživanju tumora po prvi puta jednom znanstveniku iz Europe. To je Ivan Đikić, hrvatski liječnik i znanstvenik koji je svoja istraživanja vodio u Sjedinjenim Državama, Švedskoj i, trenutno, Njemačkoj.
O kakvoj se nagradi radi, pitamo 39-godišnjeg Ivana Đikića, profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe, u Frankfurtu. "Radi se o nagradi Američke udruge za istraživanje tumora, koja se dodijeljuje znanstvenicima mlađim od 40 godina za izvanredna postignuća u istraživanju raka." A ta su dostignuća: "U obrazloženju nagrade, odbor koji je dodjeljivao nagradu napisao je da je to zbog otkrivanja mehanizama pomoću kojih živi normalna stanica, i poremećaja u tim mehanizmima koji dovode do razvoja tumora. Molekularna baza naših otkrića moći će se koristiti u dijagnostičkim i terapeutskim metodama za liječenje pojedinih tumorskih oboljenja."
Ivan Đikić je diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1991. godine. Potom je radio u laboratoriju dr. Josepha Schlesingera, u New Yorku, gdje je završio svoj doktorat i postdoktorsku obuku, od 1992. do 1997. Nakon toga, do 2003. godine, dr. Đikić je bio na čelu jedne znanstveno-istraživačke ekipe pri Institutu za istraživanje raka Ludwig, u Uppsali, u Švedskoj. Godine 2003, imenovan je za profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe, u Frankfurtu. No, put ga dovodi često natrag u Hrvatsku.
"Ja sam stvarno ponosan da sam završio cjelokupno obrazovanje u Hrvatskoj, pogotovo fakultetsko obrazovanje u Zagrebu. I na ovoj dodjeli nagrade bilo je spomenuto da sam ja đak zagrebačkog sveučilišta i da je to bila prva odskočna daska u mojoj edukaciji. U tom smislu ja imam još jedan osobni poziv i osjećaj da mi je drago pomagati znanstvenicima, pogotovo mladim znanstvenicima u Hrvatskoj. To radim volonterski, radim s velikom ljubavlju i to mi je drago. Mnogi projekti su već pokrenuti. Jedan od njih je da radim kao izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, a radim i kao koordinator za molukularnu biologiju tumora u Mediteranskom institutu za istraživanje života, također u Splitu. Oko petnaest studenata iz Hrvatske bilo je u mojim laboratorijima, a sad su se proširili po cijelom svijetu. Meni je to uistinu užitak. Suradnja sa znanstvenicima u Hrvatskoj je stalna i meni mnogo znači. Dodatak tome je zadnja rečenica u obrazloženju nagrade da su znanstvenici u Americi impresionirani ne samo mojim znanstvenim otkrićima, nego i mojim entuzijaznom, voljom i posvećenošću edukaciji mladih znanstvenika i studenata. Posebno su istakli konferencije koje organiziram u Dubrovniku, odnosno u Cavtatu, u hotelu "Croatia", od 1998. godine do danas, koje su okupile preko tisuću znanstvenika i prepoznate su u svijetu kao vrhunsko znanstveno okupljanje," kaže ovaj ugledni znanstvenik.
Pitamo dr. Đikića kako iz vlastitog iskustva vrhunske svjetske znanosti vidi perspektivu znanosti u Hrvatskoj. "Teško mi je reći točno jer ne znam sve detalje, - ne živim ni ne radim stalno u Hrvatskoj -, ali ono što čujem od kolega je da postoje dva osnovna problema u Hrvatskoj. To su: jedan javni, transparentni i korektni natječaj da bi se saznalo tko su najbolji znanstvenici i da bi se adekvatno nagradilo njihov rad; drugi problem je da je na neki način umjesto da znanstvenici odlučuju o velikom dijelu svojih poslova, često u to uključena politika i to da na jedan negativan način djeluje u znanstvenom procesu. To su dva problema koja ja, na primjer, u životu u Americi, Švedskoj i Njemačkoj nikada nisam susreo. U Njemačkoj ja ni ne znam tko je ministar znanosti, i to je jedan dobar način jer mene zanimaju samo moji kolege znanstvenici i moja otkrića."
I, za kraj, dodajmo da dr. Đikiću ovo nije prvo prestižno priznanje: ove je godine već primio Nagradu Binder za inovacije, dvije godine ranije izabran je za člana EMBO-a, a 2002. u Lundu je primio -Nagradu Fernstrom. Već prije toga, dobio je nagrade Švedske strateške zaklade, kao i Zaklade Boehringer Ingelheim. Ovu najnoviju nagradu Američke udruge za istraživanja raka primio je pred skupom, koji je okupio 17 tisuća znanstvenika iz čitavog svijeta.