Italija je odlučila ponuditi azil afganistanskom državljaninu kojem je do prije nekoliko dana u njegovoj zemlji prijetila smrtna kazna zbog toga što je s islama prešao na kršćanstvo. Nakon snažnog pritiska izvana, sud u Afganistanu je odbio optužnicu, pustio optuženog Abdura Rahmana iz zatvora te se on sada nalazi na tajnoj lokaciji u Afganistanu.
Neki islamski svećenici već su zapovjedili građanima da – ako ga sretnu – ubiju Rahmana. U nekim afganistanskim provincijama došlo je i do protu-vladinih nereda.
UWashingtonu neki smatraju da je zbog ovog slučaja oslabio položaj predsjednika Afganistana, Hamida Karzaija.
Na međunarodnoj sceni, slučaj je ogorčio niz zapadnih zemalja. Konzervativni vjerski krugovi u Afganistanu poručili su da Zapad 'treba gledati svoja posla.' U sredini je Hamid Karzai, predsjednik Afganistana kojeg snažno podupire međunarodna zajednica, jer je obećao da će od svoje domovine napraviti modernu zemlju. No, Afganistan je još uvijek vrlo tradicionalno, vjersko društvo.
Abdur Rahman tvrdi da je na kršćanstvo prešao prije 16 godina, dok je u Pakistanu radio za jednu kršćansku humanitarnu organizaciju koja je pomagala izbjeglicama. Do nedavno je živio u Njemačkoj. Kada se nedavno vratio u Afganistan, policiji ga je prijavila vlastita obitelj.
Alexander Thier, pravni savjetnik u američkom Institutu za mir u Washingtonu, kaže da ovaj slučaj ukazuje na duboke razlike između tradicionalizma i modernosti u suvremenom Afganistanu. "Ovo je važan slučaj jer skreće pozornost na vrlo izražene tenzije koje su očite u ustavu Afganistana, a i u društvu. To je tenzija između modernizacije i demokracije s jedne strane, te činjenice da je Afganistan još uvijek vrlo konzervativno, islamsko društvo" - objašnjava Alexander Thier.
Vlada Sjedinjenih Država uvjerena je da ustav Afganistana štiti Abdura Rahmana. Zamjenik državne tajnice Nicholas Burns nedavno je rekao: "Prema našem tumačenju afganistanskog ustava, ovaj dokument predviđa slobodu vjere."
Međutim, Alexander Thier smatra da ustav Afganistana u vezi s ovim pitanjem nije baš jasan. Thier je do nedavno bio pravni savjetnik međunarodne komisije koja je pomogla u pisanju afganistanskog ustava. Ustav, prema njemu, sadrži niz nedorečenosti koje sucima dopuštaju da se posluže islamskim vjerskim, šerijatskim pravom – umjesto uobičajenog građanskog i kaznenog prava.
Prelazak s jedne vjere na drugu, u Afganistanu, nije kazneno djelo kada je u pitanju građanski pravni poredak. Zbog toga izgleda da se – prema ustavu - mogu primijeniti stroga pravila vjerskog prava, kaže Alexander Thier. On inače tvrdi da je ovaj slučaj otežao položaj predsjednika Hamida Karzaija, prvenstveno na domaćoj sceni: " Za mnoge u Afganistanu, to je zločin. Ako javnost stekne dojam da je Karzai ustuknuo pred pritiskom iz inozemstva, bit će smatran marionetom, slabićem. S druge strane, međunarodna zajednica zaista ne može prihvatiti da netko bude ubijen zbog svog vjerskog uvjerenja."
Većina analitičara smatra da će se naposljetku pronaći formula po kojoj će obje strane 'spasiti obraz'.