Linkovi

Petar Čobanković zadovoljan susretima u Washingtonu


Hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković vodio je u Washingtonu razgovore s visokim američkim dužnosnicima o suradnji Hrvatske i Sjedinjenih Država u poljoprivredi.

Petar Čobanković nije krio zadovoljstvo nakon napornog radnog dana i pet sastanaka s američkim dužnosnicima - ministrom poljoprivrede Mikeom Johannsom, te voditeljima raznih odjela unutar tog ministarstva.

"Moram reći da sam izuzetno zadovoljan ovim sastancima. Prije svega sam nastojao gospodina Johannsa upoznati s problematikom poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Prezentirao sam mu naš proces pridruživanja Europskoj uniji, za što je on pokazao, s jedne strane, veliko zanimanje, a, s druge strane, u više je navrata direktno rekao da SAD podupiru hrvatski ulazak u Europsku uniju bez ikakvih ograda. Držim da je za nas u ovom trenutku to izuzetno značajno."

Osim upoznavanja s problematikom hrvatske poljoprivrede, hrvatski ministar je – kako kaže - nastojao upoznati svog američkog kolegu s nekim hrvatskim razvojnim projektima u kojima bi američki ulagači mogli naći određeni interes.

"Tu, prije svega, mislim na nacionalni projekt navodnjavanja. O tome sam razgovarao i s gospodinom Johannsom i sa zamjenikom direktora Uprave za vodno gospodarstvo [Tom Christiansen]. Hrvatska planira u naredne četiri godine u projekte navodnjavanja uložiti pola milijarde dolara, gdje bi, mislim, investitori iz SAD mogli ići u određena ulaganja, u prijenos tehnologija i slično. S jedne strane, to bi bilo vrlo značajno za razvoj hrvatske poljoprivrede, a, s druge, oni bi tu mogli naći svoj interes."

Kako kaže ministar Čobanković, razgovaralo se i o mogućnostima zajedničkih poslova.

"Slijedeća tema – kad govorimo o mogućnostima zajedničkih poslova - o čemu smo intenzivno razgovarali, to je proizvodnja organske hrane. Upoznao sam ih s našim potencijalima i mogućnostima, ali, isto tako, sam ih upoznao da je ta proizvodnja u Hrvatskoj za sada vrlo mala, da na ekološku proizvodnju u odnosu na konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju otpada svega 0,37 posto, što je stvarno malo u odnosu na potencijale i mogućnosti."

Među tim mogućnostima, ministar Čobanković prvenstveno vidi još uvijek relativno velike površine miniranog poljoprivrednog zemljišta, gdje se otvaraju dvije opcije: jedna je razminiravanje, dakle povrat poljoprivrednog zemljišta u uporabu, a drugo je izravno ulaganje u ekološku proizvodnju, odnosno u proizvodnju organske hrane. Što se tiče trgovinske razmjene između dviju zemalja, Hrvatska je prošle godine izvezla u SAD poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 17 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti od 23 milijuna dolara. Petar Čobanković smatra da je to vrlo skromno u odnosu na mogućnosti i jedne i druge zemlje, ali, naglašava da dolazi do pozitivnih promjena.

"Kada kompariramo i analiziramo prvi mjesec ove godine u usporedbi sa siječnjem prošle godine, onda vidimo da postoji značajan napredak u toj robnoj razmjeni: Hrvatska je u dobrom dijelu svojih proizvoda značajno povećala izvoz. … Možda da kažem na primjeru alkoholnih pića, gdje smo u prvom mjesecu 2005. imali izvoz u vrijednosti oko 38 tisuća dolara, a u siječnju ove godine oko 240 tisuća dolara, što je otprilike 600 posto povećanja."

Upravo u tom kontekstu ministar Čobanković i vidi najbolje perspektive hrvatskog poljoprivrednog izvoza u SAD:

"Ukoliko bi došli do značajnije organičke, ekološke proizvodnje, i ako bi u tome sudjelovali i američki partneri, onda mislim da bi to bila pretpostavka značajnije robne razmjene između Hrvatske i SAD."

Američka je strana najveći interes pokazala za ekološku proizvodnju vina, gdje, kako kaže Petar Čobanković, Hrvatska već i danas ima proizvođače koji udovoljavaju standardima ekološke proizvodnje i prema domaćim, a i prema inozemnim normama i propisima. Upitali smo ministra Čobankovića je li u razgovorima s američkim dužnosnicima bilo riječi i o genetski modificiranoj hrani.

"Moram kazati da nijednom riječju nije bila spomenuta genetski modificirana hrana. (…) Jasno je da je Amerikancima i njihovom ministarstvu poljoprivrede potpuno jasno da Hrvatska mora slijediti pravila i ograničenja koja postoje u Europskoj uniji."

Hrvatski ministar poljoprivrede vodio je razgovore i u američkom Državnom tajništvu, poglavito s veleposlanikom Johnom Langeom, nacionalnim koordinatorom za ptičju gripu. Sjedinjene Države su, kako kaže gospodin Čobanković, iznimno zainteresirane za hrvatska iskustva na tom polju, jer se hrvatski model pokazuje kao jedan od najuspješnijih u svijetu, za što su ministru, tijekom razgovora, i bile upućene posebne pohvale. No, kakav je taj hrvatski model?

"Prije svega, rekao bih, inzistiranje na monitoringu svih vodenih površina, jer to je način da se brzo uoče sumnjive ptice. Zatim, uzimanje uzoraka i analiziranje. U slučaju pojave virusa, mi smo odmah reagirali, išli smo na zatvaranje cijelog prostora u krugu od 3 kilometra, i, sukladno procjeni rizika, po potrebi vršili eutanaziju sve domaće peradi koja se nalazi u tom krugu. (…) Ja sam u par navrata i javno rekao da sam skeptičan na način na koji se u pojedinim zemljama u Europi rješava problematika ptičje gripe. Nisam želio biti zloguki prorok, ali nažalost u nekim zemljama se desilo da je sa divljih ptica, zbog nepravovaljanog otkrivanja, virus prešao na domaću perad, pa čak prešao i u organizirane tovove, što držim da je katastrofa."

No, kako ističe Petar Čobanković, transparentnost u borbi protiv ptičje gripe i ispravno i momentalno informiranje i prosvjećivanje javnosti jednako su važni kao i stručne mjere zaštite. Upravo zahvaljujući takvom pristupu, u Hrvatskoj se potrošnja mesa peradi – koja je s pojavom prvih slučajeva bolesti kod labudova pala za 50 posto – već krajem prosinca vratila na gotovo normalnu mjeru. S obzirom na gospodarski značaj peradarstva, za američke sugovornike to je vrlo dragocjeno iskustvo u njihovim vlastitim pripremama za borbu protiv ptičje gripe, istaknuo je Petar Čobanković, hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

XS
SM
MD
LG