Cesto kazemo - nuzda je majka izuma. Iza mnogih je i bila majka. Poput Anne Moore, volonterke Mirovnog korpusa koja je promatrala majke u zapadnoj Africi i nacin na koji one nose bebe, na svojim ledjima. Divila se toj bliskoj vezi izmedju majke i dojenceta. Po povratku kuci, u Ameriku, i sama je postala majka i za nosenje svoje kceri napravila nesto slicno onome sto je vidjela na zenama u Togou. Sa suprugom je, 1969. godine, osnovala kompaniju Snugli, za proizvodnju nosiljki u obliku naprtnjace, za nosenje dojenceta ispred ili na ledjima. Danas, u njima ih nose majke i ocevi diljem svijeta.
Samocisteca kuca? Koja od nas to ne bi zeljela? “Ciscenje kuce jedan je nezahvalan i dosadan posao, bez kraja! Kome on treba? Nikome! Sigurna sam da ima boljih nacina,” rekla je odlucno Frances Gabe, tamo negdje, pedesetih godina, i - izumila kucu koja se cisti sama. Tocnije – 68 mehanizama koji stede vrijeme i rad te koncept kucanskih poslova cine potpuno zastarjelima. Zidovi, stropovi i podovi kuce prekriveni su biljnom smolom koja, kad se osusi, postaje otporna na vodu. Sav namjestaj u kuci takodjer je otporan na vodu. Sagova, koji prasinu skupljaju, u toj kuci nema. Na stropu svake sobe ugradjena je naprava za pranje, susenje, grijanje i hladjenje. Pritiskom na niz dugmadi aktiviraju se strcaljke sa sapunicom, onda se svaka soba, na isti nacin, ispire, i susi, u slucaju da je negdje ostalo vode koja nije otekla niz blago nagnute podove. Slicne naprave potpuno vas stede i od ciscenja kupaonice. I kuhinje. Sve je napravljeno tako da se samo pere. Samocisteca kuca nije bas cista znanstvena fantastika – izumiteljica tog, svakako jednog od najradikalnijih i najprakticnijih izuma svih vremena, Frances Gabe (rodjena 1915), zivi, vec vise od 40 godina, u prototipu svoje kuce, u mjestu Newberg, savezna drzava Oregon.
Njen izum nije za svaciji ukus, ali Frances Gabe u svojoj samocistecoj kuci zivi udobno i zadovoljno, svijesna da se rijesila onoga sto je i najvise mrzjela, zamornih kucanskih poslova.
Prva Amerikanka kojoj je dodjeljen patent bila je Mary Dixon Keis. Bilo je to 1809. godine, za njen izum tkanja svilenog ili pamucnog konca uplitanjem slame. Cak je i prva dama Dolley Madison hvalila taj izum, jer dao je podstreka americkoj industriji sesira.
Do 1840. godine, samo 20 patenata bilo je priznato zenama, uglavnom za izume odjevnih predmeta te pomagala u domovima i bolnicama. Mozda ih je bilo i vise, ali zene nisu tada imale jednaka prava na taj oblik intelektualnog vlasnistva pa su mnoge svoje izume prijavljivale pod imenima svojih supruga ili oceva.
G. 1876. bila je revolucionarna. Pod agresivnim pritiskom onih na celu pokreta sufrazetkinja – pobornica za zensko pravo glasa – na Svjetskoj izlozbi u Philadelphiji po prvi puta je jedan paviljon dodjeljen zenama. Isto se ponovilo 1893. godine, na izlozbi u Chicagu.
No, do jednog doista revolucionarnog izuma, koji ce sve zene docekati s velikim uzdahom olaksanja, doslo je jos koje desetljece ranije, tocnije – 1875. godine. Susan Taylor Converse oslobodila je svoj spol od brutalnog steznika svojim izumom jednodjelnog komada flanelskog rublja zvanog Emancipation Suit – kostim koji emancipira. Niz zenskih skupina trazio je od Susan Taylor Converse da se odrekne 25c koliko je dobijala od izumiteljskog patenta na svaki prodani komad rublja, ali njen odgovor je bio: “Uz sav taj zar s kojim vodite borbu za zenska prava, kako se usudite reci da bi ja, zena koja je nesto dala svojom glavom i svojim rukama, trebala odustati od pravedno zaradjenog novca?!”
Zene su s izumima na podrucju odjevnih predmeta nastavile i tijekom 20. stoljeca – holivudska filmska i televizijska glumica Julie Newmar dala nam je hulahopke. Carol Wior je svoj business zapocela u garazi svog doma, u Californiji, kad su joj bile 22 godine, sa $77 i tri posudjene sivace masine. Izradjivala je klasicne, elegantne haljine, ali po pristupacnim cijenama i raznosila ih svojim musterijama u jednom starom kamionu za dostavu mlijeka, a onda izumila Slimsuit, kupaci kostim koji “garantirano skida sa struka nekoliko centimetera.” Tajna vitkijem izgledu bila je podstava kostima, koja je oblikovala odredjene, kriticne dijelove tijela. Carol Wior je preko noci izgradila mutlimilijunski business i, sa samo 23 godine, bila jedna od najmladjih poduzetnica Los Angelesa.
Svaka cast Slimsuitu, ali zene su, u zadnjih stotinu godina, dale i niz drugih znacajnih izuma. Hedy Lamar, jos jedna holivudska zvijezda, ona koja je govorila “Svaka zena moze biti glamurozna, potrebno je samo da mirno stoji i da izgleda glupa,” imala je iza svog vlastitog lijepog izgleda i pameti i ideja. S jednim je prijateljem-skladateljem, u nastojanju da pomogne saveznicima tijekom drugog svjetskog rata, izumila tajni sustav komuniciranja – manipuliranjem radio-frekvencija, izmedju predaje i prijema, razvila je sigurnu sifru za slanje strogo povjerljivih poruka.
Katherine Blodgett bila je prva zena uposlena u znanstvenom laboratoriju General Electrica, u Schenectadyju, savezna drzava New York, 1917. godine. Deset godina kasnije, bit ce i prva s doktoratom iz fizike sa sveucilista Cambridge, u Massachusettsu. Njen izum – nanosenjem, na staklene i metalne povrsine, sloja po sloja tankog filma, smanjen je bljestavi odsjaj s tih povrsina. I premaz i proces patentirala je 1938. godine; koriste se, od tada, na naocalama, mikroskopima, teleskopima, filmskim aparatima...
Grace Hopper, prva zena koja je stekla doktorat iz matematike sa Sveucilista Yale, dala je niz doprinosa na podrucju kompjuterske tehnologije i izumila kompjutorski jezik COBOL (Common Business-Oriented Language), kompjutorski jezik poslovne orijentacije. “Majka COBOLA” svoj izum nikad nije patentirala jer software tehnologija, sezdesetih godina, nije jos niti bila smatrana podrucjem koje bi uzivalo zastitu autorskih prava. G. 1985, medjutim, Grace Hopper postat ce i prva zena-admiral u mornarici Sjedinjenih Drzava.
Susan Taylor Converse s pravom je trazila svojih 25 centi po prodanom komadu svog “emancipirajuceg kostima.” Elizabeth Lee Hazen i Rachel Brown, dvije znanstvenice koje su izumile Nystatin, antibiotik za gljivicnih oboljenja i patentirale ga 1957. godine, odlucile su, medjutim, svoje tantijeme od izumiteljskog patenta – preko 13 milijuna dolara – darovati, neprofitnoj Research Corporation, za promicanje akademskih istrazivanja.
Nikad necemo znati imena svih americkih izumiteljica, jer americki Ured za stjecanje patenata i registraciju zigova, osnovan 1802. godine, ne trazi spolnu kao ni rasnu ili etnicku identifikaciju prilikom prijavljivanja patenata. Danas ih prijavljuju stotine tisuca zena; one cine oko 20% svih izumitelja. Vecina patenata americkih izumiteljica na podrucju je kemijske tehnologije.
Za kraj, jos dvije “Majke izuma,” s izumima korisnima i zenama i muskarcima.... Ruth Handler, jedna od kreatorki Barbie Doll, nakon sto je sama morala proci kroz mastektomiju, izumila je implantat najslicniji prirodnoj dojci. Nearly Me, Skoro kao ja, nazvala je svoj izum i patentirala ga 1975. godine.
A Stephanie Louise Kwolek, uposlena kod DuPont kompanije, izumila je sinteticki materijal zvan kevlar, u istoj tezini - pet puta jaci od celika. Koristi se u izradi podvodnih kabela, svemirskih letjelica, camaca, padobrana, skija... a njenom izumu zivot mogu zahvaliti i mnogi policajci i vojnici jer kevlar se koristi i u izradi neprobojnih prsluka.