Očekuje se da će američka populacija do listopada ove godine brojati 300 milijuna ljudi, a s obzirom na demografska kretanja taj bi tristo-milijunti stanovnik lako mogao biti Latinoamerikanac koji živi na jugozapadu Sjedinjenih Država. Porast broja stanovnika donosi nove mogućnosti, ali i nove probleme američkim urbanim centrima.
Populacija Sjedinjenih Država raste u prosjeku skoro jedan posto godišnje, dajući Americi titulu industrijske zemlje s najbržim porastom broja stanovnika. Šezdeset posto tog porasta pripisuje se prirodnom prirastu dok četrdeset posto dolazi od imigracije stanovništva u Ameriku.
Demograf William Frey sa Instituta Brookings, kaže da se doseljenici sele u velike gradove kao što su New York, Miami, Huston, Dallas i Los Angeles: "Ovi su gradovi zaista centri miješanja stanovništva. Oni nisu primarno naseljeni bijelim stanovništvom sa nekoliko manjinskih grupa, nego su sastavljeni od mnogo manjinskih grupa koje žive zajedno na relativno ograničenom prostoru. U gradovima ovakvog karaktera preživjeti se može samo ako postoji ogromna tolerancija ljudi prema različitom etničkom i kulturnom nasljeđu."
U jugozapadnom dijelu Amerike, doseljenici su primarno podrijetlom iz Latinske Amerike. U ovom dijelu zemlje oni ne samo da sačinjavaju važan dio radne snage, nego uzrokuju i mnoge kulturne promjene. Porast u broju Latinosa jednak je polovici ukupnog porasta stanovnika u Americi. Neki od kritičara useljavanja ističu da bi ovakav nagli porast u broju stanovnika mogao dovesti do silnog pritiska na sistem zdravstvene zaštite i školstva. Drugi opet smatraju da se problemu rapidnog useljavanja mora pristupiti s otvorenijim stavovima.
Jedan od predstavnika ove druge grupe je i Harry Pachon, analitičar Instituta za politiku Thomas Rivera, koji kaže da je porast u broju stanovnika i u prošlosti dovodio do raznih problema, ali da su se oni ipak uspjeli vremenom riješiti: "Bunimo se stalno protiv imigranata i zaboravljamo da su samo dvije do tri generacije prije nas, naši djedovi i naši roditelji bili i sami doseljenici."
Porast populacije je globalni fenomen koji ne samo da utječe na socijalne i društvene aspekte jednog društva, nego predstavlja problem i za okoliš. Nekontrolirani porast broja stanovnika mijenja okolinu koju dijelimo sa mnogo biljnih i životinjskih vrsta. Poseban problem predstavlja nekontrolirano širenje gradova bez planirane izgradnje, a koja bi omogučila većem broju ljudi da žive u skladu s okolinom.
Demograf William Frey upućuje na važan pozitivan karakter doseljavanja primarno mlađih ljudi, a to je održavati američku ekonomiju snažnom i aktivnom: "Globalizacija je trend današnjice. Mi u Americi proizvodimo dobra koja koriste potrošači diljem svijeta, a u isto vrijeme mi koristimo dobra koja su druge zajednice proizvele. Pretvorbom našeg društva u globalnu zajednicu sa globalnom ekonomijom, važno je da su dio te ekonomije ljudi koji dolaze iz drugih kultura kako bi nam sa svojim iskustvima pomogli donijeti važne odluke."
Prema sadašnjim proračunima, broj stanovnika u Sjedinjenim Državama će se popeti u slijedećih četrdesetak godina na 400 milijuna. Analitičari kažu da će Amerika biti suočena s problemima u nastojanjima da djeci sutrašnjice omogući adekvatnu zdravstvenu zaštitu i školovanje, ekonomiju održi snažnom i u stalnom porastu, a pritom i sačuva okoliš u kojoj živimo. I dok se mnogi od ovih analitičara ne slažu u tome kako postići ove ciljeve, svima je jasno da će za uspjeh biti potrebno jako puno planiranja i suradnje.