Ubrzani porast latino-američke populacije mogao bi pružiti veliki poticaj demografskom i ekonomskom razvoju Sjedinjenih Država, ali samo u slučaju da se pripadnicima ove manjine pruže veće mogućnosti glede naobrazbe koja bi im otvorila vrata ka višim i bolje plaćenim poslovima. To je poruka koju su ovog tjedna u Washingtonu iznijeli članovi akademske grupe specijalizirane za pitanja latino-američkih useljenika.
Sociologinja sa sveučilišta Princeton, Marta Tienda predsjedateljica je Nacionalnog istraživačkog vijeća sa sjedištem u Washingtonu koje se bavi položajem latino-amerikanaca u Sjedinjenim Državama. Prema njenoj izjavi latino-amerikanci danas predstavljaju najveću manjinu u Americi s ukupnim postotkom od 14 posto. Do 2030. godine predviđa se da bi oni mogli predstavljati jednu četvrtinu ukupnog stanovništva Sjedinjenih Država.
"Za ovu naciju, mlada populacija latino-amerikanaca predstavlja potencijalnu demografsku dividendu nedostupnu drugim industrijaliziranim državama koje usput rečeno očekuju i pad svoje populacije. Važna je mladost koju ova rastuća manjinska grupa donosi i koja bi bez imalo problema mogla zamijeniti umirovljenu radnu snagu koju čini bijela većina" - rekla je Marta Tienda.
Marta Tienda također napominje kako je prosječna dob latinske manjine 27 godina, nasuprot 39 koliki je prosjek bijelaca u Americi. To znači da će milijuni mladih latino-amerikanaca ući u period kada se može postići i raditi najviše, dok će većina bijelaca biti na putu za mirovinu. To je od velike važnosti za zemlju u kojoj je jedan od trenutno najvećih problema kako financirati razne socijalne programe i usluge namijenjene za rastuću grupu ljudi starije dobi.
Međutim, kao grupa, latino-amerikanci su razmjerno nisko obrazovani i najčešće obavljaju slabije plaćene poslova. Kako navodi Stephen Trejo, ekonomist sa sveučilišta Texas u Austinu, to se mora promijeniti: "Ulozi su veći nego ikada i to ponajviše iz razloga što obrazovanje danas predstavlja jedan od ključnih faktora nečijeg uspjeha ili neuspjeha. To također znači da su ekonomska i financijska nagrada nakon uspješno završenog obrazovanja veće nego ikada ranije u našoj povijesti. Budućnost će po tom pitanju biti vrlo jednostavna – niža primanja i slabije plaćeni poslovi čekat će ljude koji nemaju završeni fakultet, a da se ne govori o ne završenoj srednjoj školi."
John Keeley iz Centra za studij imigracije međutim smatra kako proširenje mogućnosti školovanja nije dovoljno za uspjeh: "Većina imigranata jednostavno nema luksuz, odnosno priliku za nastavak školovanja kada se usele u Sjedinjene Države. Oni odmah pri dolasku trebaju posao kako bi uzdržavali svoju obitelj, a dosad se pokazalo da istim koracima idu i djeca useljenika."
Centar za studij imigracije ne osporava pravo na školovanje latino-američke manjine, međutim zagovara potrebu promjene kojom ide američka imigracija dajući šansu useljenicima s većim stupnjem obrazovanja koji bi odmah po dolasku u Sjedinjene Države imali šansu osigurati i doći do bolje plaćenih poslova.