U Sjedinjenim se Državama sve češće čuju pozivi na reformu imigracijskog sustava, koji je navodno odveć restriktivan kada su u pitanju talentirani stručnjaci iz inozemstva. Njima je sve teže doći u Ameriku, da ovdje rade na istraživanjima i predaju na fakultetima. Na jednom panelu u Washingtonu na kojem se govorilo o ovoj temi bila je i Margaret Basheer.
Ameriku su izgradili useljenici. Međutim, danas je u Ameriku strancima sve teže doći. Posebno je to očito nakon terorističkih napada iz 2001. Michael Greco, predsjednik Američke odvjetničke komore – koji je i sam imigrant – smatra da je sadašnja regulacija useljavanja zastarjela i da ju se treba što prije reformirati: "Naš pristup useljavanju, kao i zakoni koji to reguliraju, gotovo su šizofrenični. Bilo je razdoblja kada smo potpuno otvarali vrata svima, bez ograničenja. Iza toga smo, potpuno beskorisno, oko Amerike gradili zidove, i pravne i fizičke. Naši današnji zakoni odražavaju upravo takvu zbirku u koncepciji."
Iako je prošle godine na studij u Ameriku došlo pola milijuna stranaca, postoji zabrinutost da vizu ipak ne mogu dobiti mnogi talentirani mladi ljudi, koji bi željeli studirati ovdje. Debra Stewart, koja radi u Vijeću za postdiplomske studije, kaže da je broj stranih aplikacija za upis na magisterij i doktorat u padu, i to od 11. rujna 2001., kada su se dogodili teroristički napadi na New York i Washington. Zbog toga, kaže gospođa Stewart, stranci na studij sve više odlaze u druge zemlje: "Kompetitivna prednost koje su naša sveučilišta imala u posljednjih 60 godina polako nestaje. Toga su svjesni i političari i sveučilišta. Kada je u pitanju privlačenje najtalentiranijih, Amerika više ne može stvari uzimati zdravo za gotovo."
Razloga za manji broj stranaca na postdiplomskom studiju je više: sve skuplja školarina, atraktivni obrazovni programi u drugim zemljama engleskog govornog područja, ali i percepcija u inozemstvu da je u Ameriku sve teži ući.
Bill Wulf, predsjednik Nacionalne tehničke akademije, kaže da je doprinos stranih znanstvenika, pogotovo inženjera, američkom razvoju neprocjenjiv: "Između 1990 i 2004, više od jedne trećina američkih nobelovaca bili su američki državljani rođeni u inozemstvu. Očito je da na temelju takve činjenice na studij privlačimo mnoge mlade ljude, a Amerika je zbog toga prosperitetnija. Takvi 'novi Amerikanci' danas su nam potrebniji no ikad, jer su druge zemlje počele kopirati američki model razvoja."
Imigracijski propisi otežavaju firmama sponzoriranje stranaca - na vizu i radnu dozvolu nekad se čeka godinama. Odvjetnik Daryl Buffenstein tvrdi da zbog toga američke tvrtke sve češće svoje pogone sele u inozemstvo. Sudionici nedavnog panela o imigracijskoj politici složili su se da 'interesi javne sigurnosti nalažu da se blokira ulaz useljenicima koji žele nanijeti štetu Americi, ali i da se olakša ulaz onima koji će joj koristiti.'