Šezdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, židovska zajednica u Njemačkoj doživljava svojevrsnu renesansu, poglavito zbog useljavanja iz bivših komunističkih zemalja. No, imigracija je često povezana s rastom napetosti.
Boris Rosenthal po svim kriterijima predstavlja primjer uspjeha berlinske židovske zajednice. Ovaj 48-godišnji učitelj glazbe stigao je u Njemačku prije 15 godina iz Ukrajine. Boris se smatra netipičnim imigrantom, prije svega zbog toga što mu je – kako kaže – blizak njemački mentalitet. On je jedan od 200 tisuća Židova iz bivšeg Sovjetskog saveza koji su se u prošlom desetljeću uselili u Njemačku.
Julius Schoeps, profesor židovske povijesti na Sveučilištu Potsdam kaže da su upravo takozvani 'ruski Židovi' zaslužni za procvat ove nekad posve iskorijenjene zajednice. "Budućnost ove zajednice bila je donedavno vrlo loša. Zapravo, ovdje joj nije bilo budućnosti. Vlasti su željele dovesti Židove iz Rusije upravo kako bi se ojačala židovska nazočnost u Njemačkoj. I u tome su uspjele, kaže gospodin Schoeps.
Od 1990. broj Židova u Njemačkoj porastao je od 30 tisuća do 106 tisuća. Stvarni broj je – smatraju stručnjaci – dva puta veći. Mnogi useljenici iz Sovjetskog saveza po dolasku ne postaju članovi lokalnih židovskih zajednica, jer nisu religiozni, pa zbog toga nisu niti zavedeni po svojoj etničkoj pripadnosti. No, židovska zajednica u Berlinu očito je jača nego prije – postoji najmanje sedam sinagoga, tri vjerske škole te niz košer restorana i kavana.
Upitani postoji li antisemitizam, useljenici kažu da 'vjerojatno postoji onaj pritajeni, no ništa što bi u ovom trenutku brinulo'. No očita su neslaganja unutar židovske zajednice, između malobrojnijih starosjedilaca i useljenika. Starosjedioci tvrde da novopridošli imaju razne potrebe koje je ponekad teško zadovoljiti, dok im je u vjerskom smislu židovski identitet prilično slab.
Kako kaže čelnik berlinske židovske zajednice Michael May, budućnost zajednice više nije u pitanju, no pitanje je kakva će ta budućnost biti: "Ne znam u kojem se pravcu naša zajednica kreće. Malo je onih koji mogu nastaviti s tradicijom onakva kakva je bila do sada. Doseljenici će stvoriti vlastitu, rusko-židovsku tradiciju. Ne znam kako će to izgledati za recimo 10 do 20 godina."
Potaknuta ovakvim razmišljanjima, Njemačka je nedavno uvela nove kriterije za useljavanje: imigranti moraju biti mlađi od 45 godina i trebaju znati govoriti njemački jezik. Mnogi su doseljenici neuposleni i često za njih brine židovska općina. Irene Runge, iz Židovske kulturne udruge, kaže da ova činjenica unosi dodatne napetosti: "Ruski se Židovi osjećaju poniženo, misle da o njima nitko ne brine. S druge strane, naši članovi koji su odavde imigrante iz Rusije smatraju odveć agresivnima, smatraju ih ljudima koji stalno nešto traže, a nisu spremni ništa dati zauzvrat."
Problem je i to što mnogi od useljenika, prema vjerskim kriterijima zajednice, uopće nisu Židovi, jer im podrijetlo dolazi s očeve umjesto s majčine strane. Stručnjaci kažu da će ova činjenica u budućnosti dovesti do toga da će njemačka židovska zajednica postajati sve više kulturna asocijacija, umjesto vjerski utemeljene zajednice.