Na forumu o budućnosti Kosova, pod pokroviteljstvom Instituta za mir, koji financira američka vlada, jedan kosovski političar i jedan stručnjak za problematiku Srbije sučelili su svoje stavove. No, po pitanju budućnosti srbijanske pokrajine dvojica govornika su našla vrlo malo zajedničkih točaka.
Bivši čelnik albanskih gerilaca koji je postao političar, Hashim Thaci, smatra da je 2006. kritična godina za Kosovo. Albanska većina – koja čini 90 posto stanovništva pokrajine – od 1999. godine čeka na neovisnost, koju podržava ogromna većina, kaže gospodin Thaci. Ujedinjeni narodi otvaraju pregovore o konačnom statusu Kosova koji će morati premostiti naizgled dijametralno suprotne pozicije dviju strana. Srbija – koja na Kosovu nema vlasti još od 1999. – nudi jaku autonomiju, ali ne i neovisnost. Hashim Thaci na čelu je druge po veličini stranke na Kosovu, koja je osvojila 27 posto glasova na parlamentarnim izborima 2004. godine. On je član kosovskog izaslanstva na pregovorima o statusu pokrajine.
Gospodin Thaci upozorava na mogućnost obnavljanja sukoba ukoliko Kosovu ne bude dana neovisnost: "Ukoliko se dogodi išta drugo a ne neovisnost, posljedice bi mogle biti razorne i destabilizirajuće po čitavu regiju. To bi, kao prvo, povećalo srpski nacionalizam, te, drugo, istodobno razočaralo mnoge u Kosovu."
Obrad Kesic, Amerikanac rođen u Srbiji, washingtonski je analitičar za balkanska pitanja. On također upozorava na mogućnost obnavljanja sukoba ukoliko Kosovo – koje je zakonski dio Srbije – bude otcijepljeno i proglašeno neovisnim unatoč protivljenju srbijanske vlade: "Ako neovisnost bude nametnuta bez pristanka Srbije, doći će do dugoročne nestabilnosti koja će pogoditi Bosnu, Makedoniju, južnu Srbiju i druge zemlje u regiji."
Gospodin Kesić kaže da nije vjerojatno da će pregovori rezultirati konsenzusom, te da će pitanje statusa Kosova vjerojatno biti odgođeno za kasniju raspravu. To bi, kaže on, moglo izazvati novo nasilje kosovskih Albanaca protiv srpske manjine u pokrajini.
Hashim Thaci je rekao da kosovski političari shvaćaju da neće biti neovisnosti bez jamstava za nealbansku manjinu. On je zanijekao da Srbi na Kosovu žive pod stalnom prijetnjom, te da moraju živjeti u zaštićenim enklavama i mogu putovati sigurno samo kada ih prate pripadnici mirovnih postrojbi NATO saveza.
Pregovore o statusu Kosova vodi bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari, koji je bio ključna osoba u postizanju sporazuma o okončanju NATO-vog zračnog udara protiv Srbije i povlačenju srbijanskih postorjbi iz Kosova. Gospodinu Ahtisaariju pomažu zamjenici iz Sjedinjenih Država, Europske unije i Rusije.