U Centru Woodrow Wilson, ovdje u Washingtonu danas je gostovao Matjaž Klemenčić iz Instituta za etničke studije u Ljubljani, koji je govorio o reakciji međunarodne zajednice na krizu u bivšoj Jugoslaviji. Nakon njegova izlaganja upitali smo ga može li međunarodna zajednica odigrati izvjesnu ulogu u posredovanju prilikom rješavanja hrvatsko-slovenskih graničnih problema.
Matjaž Klemenčič: Uloga međunarodne zajednice je moguća, ali samo ako su obje strane spremne za razgovor. Tu je i pitanje da li bismo mi bili sposobni da prihvatimo odluku međunarodne zajednice, ako do nje dođe. To je vrlo važno pitanje.
Kao primjer Matjaž Klemenčič naveo je sporazum Račan-Drnovšek, kojeg je tadašnji hrvatski premijer parafirao, ali je - nakon kritika u Hrvatskoj - tvrdio da se radilo 'samo o parafu'.
Slovenski znanstvenik inače smatra da će hrvatsko-slovenski granični problemi izgubiti na važnosti kada Hrvatska postane članica Europske unije, odnosno kada u potpunosti počne djelovati Schengenski sustav. Ako će Schengen okončati važnost državnih granica, zbog čega onda Slovenija - upitali smo našeg sugovornika - ne odustane od svojih stavova glede linije razgraničenja u Piranskom zaljevu i na drugim lokacijama uz državnu granicu te ne prihvati hrvatsku poziciju.
Matjaž Klemenčič: Dobro, vidite, sve je moguće na bazi kompromisa. Ali, kompromis ne znači to da jedan dobije sve, a netko ne dobije ništa. Rješenje nekog problema ne leži u tom da jedan sve dobije, a drugi sve izgubi. To je jasno. Jer ako jedan dobiva sve, onda je onaj koji ne dobiva ništa vrlo nezadovoljan, i to onda postaje problem koji se rješava desetljećima. Po mom mišljenju, najbolje je rješenje ono s kojim niti jedna strana nije u potpunosti zadovoljna.