Linkovi

Sve manje kršćana na Srednjem istoku


Na Srednjem Istoku, regiji u kojoj je rođeno kršćanstvo, broj kršćana ubrzano se smanjuje. Razlog: niska stopa nataliteta i iseljavanje. Neki analitičari upozoravaju ta ovakav trend može imati negativne posljedice po regiju.

Na Srednjem istoku živi između 12 i 15 milijuna kršćana. Gotovo polovica od tog broja živi u Egiptu. U Libanonu, gdje živi nešto više od milijun kršćana, oni čine gotovo 30 posto stanovništva. U većini drugih zemalja regije postotak kršćana manji je od deset posto. Demografi kažu da broj kršćana u zemljama Srednjeg istoka pada naročito od početka 20. stoljeća.

Fred Strickert, profesor religije na koledžu Wartburg u Iowi, kaže da su kršćani postali manjina na Srednjem istoku nakon širenja islama u 7. stoljeću, ali su nastavili igrati važnu ulogu sve do pada Otomanskog carstva. "1908. godine došlo je do unutarnje revolucije koja je nazvana pobuna mladih Turaka. Nova skupina ljudi došla je na vlast, a mnogi od njih su imali predrasude prema kršćanima te su ih često novačili u vojsku. Nakon toga uslijedila je masovna migracija sa Srednjeg istoka, a naročito iz Libanona, Sirije i Jeruzalem. Kršćani su odlazili na Zapad iz ekonomskih razloga. Kasnije, početkom 20. stoljeća, uslijedio je još jedan veliki val iseljavanja".

Profesor Strickert dodaje da se iseljavanje kršćana nastavilo i u drugoj polovici 20. stoljeća i to zbog oružanih sukoba, ekonomskih problema i progona. Mnogi kršćani emigrirali su na Zapad jer je to bilo relativno lako. Većina ih je, naime, dobro obrazovana pa im nije bilo teško pronaći posao, a pored toga, oni su uživali podršku kršćana na Zapadu. Drugi je problem niska stopa nataliteta. Profesor Strickert ističe da su u Libanonu 1920-tih i 30-tih godina kršćani činili polovicu stanovništva.

Danas, u toj zemlji, čine jednu trećinu. Pad broja kršćana bilježi se i u Iraku te na palestinskim područjima. Prema jednom izraelskom istraživanju iz 2003. godine oko 12 tisuća kršćana napustilo je povijesne kršćanske gradove poput Betlehema, Beit Sahoura te Beit Jale, od početka palestinskog ustanka 2000. godine. Neki Palestinci takvu situaciju pripisuju mjerama sigurnosti koje je poduzela izraelska vlada poput izgradnje sigurnosne barijere između djelova Jeruzalema i Zapadne obale. Philip Farah je Amerikanac palestinskog podrijetla koji je stigao u Sjedinjene Države 1975. godine. "Situacija u Betlehemu posebno je teška zbog podignutog sigurnosnog zida. Taj zid prolazi preko privatnih posjeda koje dijeli na pola. Ljudi koji tako gube svoje vlasništvo s druge strane zida".

Izraelci pak kažu kako se broj kršćana u Izraelu nije smanjio te se približio brojci od 120 tisuća. Štoviše, izgleda da je u blagom porastu. Leon Hader, analitičar prilika na Srednjem istoku kaže da se odnos prema kršćanima u Izraelu možda mijenja. "Događa se nešto zanimljivo. Od brojnih ruskih imigranata koji su došli u Izrael njih od 300 tisuća do pola milijuna nisu Židovi već kršćani. Vrlo lako je moguće da ako ta zajednica bude integrirana u izraelsko društvo, onda će Izrael sve manje biti isključivo židovska država te otvorenija za integriranje kršćana u izraelsko društvo".

Neki promatrači kažu da su kršćani na Srednjem istoku bolje živjeli pod sekularnim vladama. Jonathan Adelmam, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta Denvera u Koloradu kaže da zabrinjava širenje islamskog fundamentalizma. "Kad kršćani čuju da treba uvesti šerijatski zakon to u osnovi znači da kršćani ne mogu svjedočiti u sudu, da su inferiorni…To je teško razumijeti i prihvatiti bilo kojoj manjini na svijetu u 21. stoljeću u kojem se promoviraju tolerancija i umjerenost. Zboga takvih stvari milijuni su napustili svoja područja i otišli u dijelove svijeta u kojima se osjećaju sigurnije".

Jonathan Adelman i drugi analitičari kažu da svijet treba obraiti pozornost na egzodus kršćana sa Srednjeg istoka zato što oni koji odlaze pripadaju obrazovanom srednjem sloju te su skloniji idejama zapadne demokracije.

XS
SM
MD
LG