Živimo u vrijeme kada se mnoge aktivnosti - koje su se ranije zbivale samo tijekom dana, poput odlaska u banku ili kupovanja – sada zbivaju u bilo koje doba dana ili noći. No, tehnološki napredak koji je omogućio 24-satni pogon svih sedam dana u tjednu isto nas je tako lišio onoga što nam stvarno treba – dobrog noćnog sna. A, to škodi, i to naročito mladima.
Još od Industrijske revolucije i izuma žarulje, moderno društvo je produljilo period aktivnosti duboko u noć. Prema Marku Rosekindu, stručnjaku za problematiku spavanja i umora, takvo stanje značajno utječe na sposobnost ljudi da razmišljaju i da funkcioniraju: "Dva sata spavanja manje nego što vam treba dovoljno je da vam umanji učinkovitost rada kao da ste popili dvije ili tri pive i da imate razinu alkohola u krvi od 0,05. Prema tome, nedovoljno spavanje smanjuje učinkovitost. S druge strane, znamo da kada se dovoljno spava, učinkovitost se poboljšava i za 30 posto."
Nakon što se u Američkoj agenciji za istraživanje svemira, NASA-i, bavio problemima umora kod astronauta, Mark Rosekind se počeo baviti sportašima. Zajedno s korporacijom Hilton Hotels – pokroviteljem američke olimpijske ekipe – radio je poboljšanju kvalitete sna američkih sportaša.
"Posebno smo se bavili aspektima fizičkog okoliša: kako učiniti spavaonicu tamnijom i tišom, te nešto svježijom, što je bolje od tople sobe kada se spava. Uz to, spavaonice sportaša smo opremili crnim zatamnjujućim zastorima, kao i nešto širim krevetima, s više jastuka i više prekrivača" - opisuje ovaj projekt gospodin Rosekind.
Nakon potpunog preuređenja 160 spavaonica u olimpijskom vježbalištu u Colorado Springsu, kaže Mark Rosekind, od sportaša su počele stizati pozitivne ocjene: "Primjerice, Apollo Ohno, natjecatelj u brzom klizanju, bio je prvi sportaš kojemu je korporacija Hilton Hotels preuredila spavaonicu. Za kratko vrijeme, on je sam počeo isticati koliko mu je bio važan san i kako vidi razliku u svojim rezultatima."
Sportaši nisu jedini koji mogu zamijetiti razliku u svom učinku zahvaljujući boljem spavanju. Mark Rosekind kaže da djeca i tinejdžeri također trebaju shvatiti koliko je san važan za njihovo fizičko zdravlje i učinak: "Djeca i mladi trebaju više spavanja od odraslih osoba. U prosjeku im treba i do 9 sati, a, kako stvari stoje, jedva uhvate 6 ili 7 sati sna. Kada ne dobiju dovoljno sna, to se očituje na njihovo učenje, razvitak i, u osnovi, na sve aspekte kvalitete njihovog života."
Judi Mindell, iz Centra za san Dječje bolnice u Philadelphiji, vrlo dobro zna što se događa s djecom koja nisu dovoljno naspavana: "Djeca koja ne spavaju dovoljno postaju čangrizava i razdražljiva. Teško im je kontrolirati osjećaje, a i mijenja im se i ponašanje: postaju preaktivna i neposlušna. Nedostatak sna pogađa i njihove kongnitivne sposobnosti: pažnja, pamćenje i zaključivanje, te rješavanje problema oslabljeni su, a to su ključni elementi za njihov uspjeh u školi."
Upravo je škola razlog što mnogi američki tinejdžeri ne spavaju dovoljno, upozorava Judi Mindell. Ustaju vrlo rano da bi došli na vrijeme u školu koje često počinje u 7 ujutro. Istodobno, s pubertetom dolazi i vrijeme kada im se pomiče biološki sat: umjesto da, kao ranije, zaspu oko 9 navečer, oni mogu zaspati tek oko 11. Dakle, moraju ustati ranije, a mogu zaspati tek kasnije. Uz to, mnogi američki tinejdžeri već rade, neki i više od 20 sati tjedno, a tome treba pridodati i izvanškolske aktivnosti.
Vremena za spavanje je – kaže Judi Mindell – uveliko premalo. Ona savjetuje roditeljima da sami učine sve što mogu kako bi djeca dovoljno spavala: uvođenje redovitog vremena za odlazak na spavanje jednako je važno za petogodišnjake, kao i za petnaestogodišnjake, a uklanjanje televizora i video igara iz spavaonica apsolutno je neophodno. Jednako kao što je važna zdrava ishrana, korištenje sigurnosnog pojasa u automobilu, te zaštitnog losiona protiv sunčanih opekotina, tako je i dovoljna količina sna neophodan dio zdravog življenja, kaže Judi Mindell.